U stvari se iza imena Uber krije fantastična priča o uspjehu. Ova američka tvrtka utemeljena je prije samo nekih sedam godina i već je vrijedna više od 60 milijardi američkih dolara. Među onima koji su u nju uložili su među ostalim i Goldman Sachs i Google, a nedavno je navodno i investicijski fond Saudijske Arabije kupio udio u vrijednosti od 3,5 milijarde dolara.

Uber nudi široku paletu usluga: UberX i UberBlack šalje putnicima unajmljene automobile s vozačem, a preko UberPopa putnike prevoze privatni vozači s vlastitim automobilom. Postoji i UberTaxi preko kojeg se može naručiti regularni prijevoz taksijem. Posredovanje se odvija putem aplikacija ili internetske stranice. Tvrtka dobiva kao proviziju 20 posto od cijene vožnje.

„Uber je nelojalna konkurencija"

No u Njemačkoj se Uberov posao baš ne razvija tako glatko. Taksisti su već podigli niz sudskih tužbi. Po jednoj od njih, koju je uložila jedna berlinska tvrtka za pružanje taksi usluga, ovoga četvrtka (18.5.) odlučio je njemački Savezni vrhovni sud. On je slučaj proslijedio Europskom sudu i zatražio njegovo mišljenje o usklađenosti njemačkih propisa s europskima, ali je Uberove usluge načelno proglasio nelojalnom konkurencijom. Vrhovni sud je ocijenio da ta tvrtka nije samo posrednik u davanju usluga, budući da je uključena i u financijsko poslovanje, organizaciju i reklamu.

Pred Europskim sudom se vodi još jedan postupak protiv Ubera po tužbi iz Španjolske. U Španjolskoj, kao i u Hrvatskoj, posredstvom Ubera vozači svojim privatnim vozilom prevoze putnike. Hrvatski taksisti se masovno bune i podižu tužbe. Čak su učestali i fizički napadi na Uberove vozače. Hrvatski taksisti naime tvrde da je Uber za njih nelojalna konkurencija budući da oni za svoj rad trebaju posebne dozvole i licence, koje Uberovi vozači nemaju.

S tim se očito slaže i Maciej Szapunar, glavni tužitelj Europskog suda. On je prošlog tjedna dao svoje mišljenje povodom tužbe iz Španjolske u kojem se kaže da je riječ o tvrtki koja pruža usluge u prometu i zato mora biti podvrgnuta posebnoj kontroli. Szapunar također smatra da Uber nije obični posrednik kako tvrdi. Tužiteljevo mišljenje nije obvezujuće za Europski sud, ali on često odlučuje u skladu s tužiteljevim stajalištem. Odluka Europskog suda po tom pitanju se očekuje krajem godine.

Automobilska industrija i Uber

U Njemačkoj je Uberu već 2015. godine zabranjeno posredovanje s vozačima privatnih automobila bez posebne licence. U ograničenom opsegu Uber je još prisutan u Berlinu i Münchenu, dok se u Hamburgu, Düsseldorfu ili Frankfurtu morao povući jer nije uspio pronaći dovoljan broj vozača koji imaju licencu za legalnu ponudu vožnje.

No u Njemačkoj ima i zagovornika promjena na području pružanja usluga prijevoza. Osim nekih političara i predstavnika potrošača, tu su i proizvođači automobila koji ulažu veliki novac u "novu" mobilnost. Tako je Volkswagen investirao u Uberovog konkurenta Gett, BMW je uložio u posredničku tvrtku Scoop, General Motors u Lyft, dok je Toyota vlasnica udjela u samom Uberu. Zato ne treba čuditi ako se već uskoro pojave prvi nacrti zakona u tom smjeru...

ajg/dpa/dw