Gdje zemlja poput Njemačke može naći partnere u sve nesigurnijoj globalnoj situaciji, kad čak i NATO-saveznik SAD prijeti zauzimanjem Grenlanda i uvodi visoke uvozne carine na europsku robu? Njemački vodeći političari već neko vrijeme imaju o tome jasnu predodžbu: to je Indija. Zbog toga je  Friedrich Merz baš Indiju izabrao za prvu azijsku zemlju koju posjećuje u funkciji kancelara. 

Indijski premijer je njemačkog gosta dočekao u svojoj matičnoj saveznoj državi Gujarat, gdje su već vođeni „vrlo intenzivni razgovori“, kako se navodi u krugovima njemačke vlade. Na konferenciji za novinare nakon sastanka Merz je rekao da bi EU i Indija već krajem mjeseca, iznenađujuće brzo, mogli potpisati planirani sporazum o slobodnoj trgovini.

„Predsjednica Europske komisije i predsjednik Europskog vijeća krajem mjeseca otputovat će u Indiju i, ako do tada sporazum bude zaključen, oni će ga potpisati“, rekao je Merz u ponedjeljak tijekom posjeta indijskom Ahmedabadu.

Dosad se računalo da bi pregovori mogli završiti tek do kraja godine. No nakon vrlo plodonosnog susreta Merza i Modija postoje „velika očekivanja“ da bi sporazum već krajem siječnja mogao biti potpisan.

Kao jedan od razloga za ovaj pomak navodi se i američki carinski pritisak na Indiju. Ne imenujući izravno SAD ili Kinu, Merz je rekao da upravo Njemačkoj i Indiji „renesansa nesretnog protekcionizma“ nanosi štetu. Zbog toga je nužna tješnja suradnja. Za EU bi potpisivanje sporazuma predstavljalo još jedan veliki uspjeh nakon zaključenja sporazuma EU–Mercosur s južnoameričkim državama prošloga tjedna.

Kancelara Merza, koji će tijekom dvodnevnog posjeta nakon razgovora s Modijem otputovati u industrijsku mtropolu Bangalore, gdje će posjetiti i njemačka poduzeća koja tamo imaju svoje pogone, na putu prati i velika privredna delegacija, što dodatno naglašava važnost posjeta.

Snažno indijsko gospodarstvo

Pojačani njemački interes za najmnogoljudniju zemlju na svijetu (oko 1,45 milijardi stanovnika) ima gospodarske i geopolitičke razloge: prema prognozama Svjetske banke i Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), indijsko bi gospodarstvo ove godine trebalo rasti za više od šest posto, znatno više od primjerice kineskog, kojem se predviđa nešto više od četiri posto. Njemačka se, nasuprot tome, već tri godine nalazi u recesiji.

Osim toga, Njemačka očajnički traži kvalificiranu radnu snagu – i sve je češće pronalazi u Indiji. U međuvremenu Indijci čine i najveću skupinu stranih studenata na njemačkim sveučilištima.

„Indija ima svoje snage ponajprije u sektoru usluga“, kaže Christian Wagner, stručnjak za Indiju iz Berlinske zaklade za znanost i politiku, za DW. „Indija se smatra uredom svjetskog gospodarstva. Kina se, s druge strane, smatra tvornicom svjetskog gospodarstva.“

Indija je pritom prošla kroz brz razvoj, kaže Wagner. „Počelo je s pozivnim telefonskim centrima. Sada se došlo do istraživačkih institucija. Mnoge velike njemačke tvrtke premjestile su istraživačke pogone u Indiju. A indijski studenti koji dolaze k nama većinom upisuju prirodne i tehničke studije.“

Trgovinska razmjena Njemačke s Indijom posljednjih je godina znatno porasla. Prema podacima savezne marketinške agencije Germany Trade and Invest, 2024. godine (za 2025. još nema podataka) iznosila je oko 29 milijardi eura i nastavlja rasti. No to je tek djelić trgovine s Kinom, koja je 2024. dosegla obujam od oko 246 milijardi eura.

Merz: Europljani moraju izgraditi novi trgovinski sustav

Međutim, gospodarska velesila Kina za Njemačku sve više postaje problematična zbog sigurnosnih pitanja. A problemi su sve veći i sa SAD-om kao najvažnijim trgovinskim partnerom zbog carina. Rusija je, pak, od početka rata u Ukrajini gotovo sasvim otpala.

Njemački kancelar Friedrich Merz opisao je novu globalnu političku situaciju prošle godine u programskom govoru u Ministarstvu vanjskih poslova. „Ono što smo nazivali liberalnim svjetskim poretkom sada je s mnogih strana pod pritiskom, pa i unutar političkog Zapada“, rekao je Merz, ne spominjući izravno SAD. Carinska politika predsjednika Donalda Trumpa nanijela je štetu i njemačkom gospodarstvu.

Osim toga, Merz se brine da bi se Sjedinjene Države mogle u vojnim pitanjima udaljiti od Europe. Te su se zabrinutosti još dodatno pojačale otkako Donald Trump otvoreno prijeti da bi Grenland, koji je dio teritorija NATO-partnera Danske, po potrebi mogao zauzeti i vojno. Danska premijerka Mette Frederiksen u tom slučaju vidi kraj NATO-a.

S obzirom na Rusiju i Kinu, Merz je pred njemačkim veleposlanicima izjavio da nastaju novi savezi. Krize i sukobi se multipliciraju i preklapaju. Savezna vlada doduše traži suradnju s Pekingom, ali se sistemsko suparništvo s Kinom pojačava. Svjetska trgovinska organizacija više ne funkcionira, rekao je Merz, te stoga Njemačka i Europljani moraju sami izgraditi novi sustav trgovine utemeljen na pravilima.

I tu u igru ulazi Indija. Jer za sigurnost i konkurentnost Njemačke, prema Merzu, prioritet mora biti diverzifikacija sirovinskih i trgovinskih lanaca. Za to su potrebna brojnija i tješnja partnerstva – primjerice s Indijom.

Indija želi nastaviti dobre odnose s Rusijom

No ni odnos s potkontinentom nije lišen problema, osobito kada je riječ o Rusiji. Njemački pokušaji da se Indiju privuče na stranu država koje osuđuju rusku invaziju na Ukrajinu i uvode sankcije Rusiji, nisu uspjeli. Štoviše, Indija kupuje rusku naftu i preprodaje je zapadnim državama, te time zaobilazi sankcije EU-a prema Rusiji.

Ni Merz tu vjerojatno neće moći ništa promijeniti, smatra Christian Wagner: „Teško je Indiju privući na stranu Zapada. Mislim da to neće uspjeti. Indija će se držati svog kursa strateške autonomije i nastaviti održavati   dobre odnose s Rusijom.“

Nade u poslove vojne industrije

Bliske su veze između New Delhija i Moskve i na području naoružanja, i to već desetljećima. „Otprilike 60 do 70 posto indijskih oružanih snaga i dalje ovisi o ruskoj vojnoj opremi“, kaže Christian Wagner. „Rusija se upravo u sektoru naoružanja smatra vrlo pouzdanim partnerom. Treba uzeti u obzir i to da su zapadni vojni proizvodi jednostavno znatno skuplji od ruskih i dolaze s više uvjeta.“ Jedan takav uvjet može, primjerice, biti zabrana uporabe zapadnog lakog pješačkog oružja pri gušenju pobuna u zemlji.

Francuskoj je, međutim, uspjelo s Indijom sklopiti veće poslove u području naoružanja. U travnju 2025. obje su zemlje dogovorile isporuku 26 borbenih zrakoplova tipa Rafale Indiji, u vrijednosti od 6,6 milijardi eura. Francuska je sada, kada je riječ o isporukama oružja Indiji, odmah iza Rusije na drugom mjestu. Njemačka se, pak, pojavljuje tek marginalno.

Očekuje se da će vlada u New Delhiju u idućim godinama temeljito modernizirati oružane snage. Iako Indija u međuvremenu uspješno gradi vlastitu vojnu industriju, na mnogim je područjima još uvijek ovisna o inozemnim isporukama.

Njemačka vlada nada se, između ostalog, narudžbama za transportni zrakoplov Airbus A400M i za podmornice. Ovdje bi savezni kancelar Merz tijekom svog posjeta Indiji mogao prijeći s riječi na djela i dogovoriti konkretne poslove.