"Njemačka odobrava izvoz oružja i vojne opreme i u zemlje pogođene ratom i krizama, u države gdje se krše ljudska prava i u regije gdje vlada napetost", zaključak je Instituta za istraživanje mira u Frankfurtu (PRIF). Ovaj institut je istražio dosljednost njemačkog izvoza oružja od 1990. i u kojoj mjeri oni slijede osam točaka načela koja vrijede i u čitavoj Europskoj uniji kad je riječ o izvozu ratnog materijala u treće zemlje.

Te smjernice sadrže i uvjet da "zemlje uvoza poštuju ljudska prava i međunarodne humanitarne zakone" i da "održavaju mir, sigurnost i stabilnost u regiji." No u istraživanju se tvrdi kako Njemačka "opetovano krši te kriterije."

"Njemačko oružje se sustavno pojavljuje u oružanim sukobima u rukama diktatora", kaže stručnjak za razoružavanje organizacije Greenpeace Alexander Lurz za agenciju AFP. "Hitno trebamo oštriji zakon o izvozu oružja koji bi zabranjivao izvoz u zemlje u razvoju i okončao to namjerno i sustavno potkopavanje smjernica o izvozu."

I ovo istraživanje konstatira kako su se "vodili ratovi njemačkim oružjem i bilo je ozbiljnih kršenja ljudskih prava." Kao samo jedan primjer u istraživanju se spominju studentski prosvjedi u Meksiku u rujnu 2014. Tamošnja policija je brutalno ugušila prosvjede i pucala po studentima i iz njemačke jurišne strojnice G-36 proizvođača Hecker & Koch. Isto tako je utvrđeno kako se njemačko oružje našlo u rukama zaraćenih strana u Jemenu.

Frankfurtski institut je utvrdio kako je staro oružje Bundeswehra i mnogo oružja bivše istočnonjemačke vojske završilo u zemljama koje niti nisu članice EU, niti NATO-a. "Opća zabrana njemačkog izvoza oružja zemljama koje nisu članice NATO-a i koja je na snazi od 1971. se pretvorila u složenu zbirku pravila, zakona, političkih načela i raznih procedura koje su dopunjene regulativom na razini EU i u međunarodnom pravu", piše u novom izvješću.

Dopušteno - u oko 60% slučajeva

Od 1990. je bilo sve više takvih "iznimnih" dozvola: "Takvi izvozi u zemlje izvan NATO-a bi trebale biti iznimka, ali obzirom da se odobrava oko 60% zahtjeva je u nekim godinama to postalo pravilo", konstatiraju autori studije. Utoliko se i u ovom istraživanju zahtjeva zakon koji bi obavezivao i standardizirao izvoz oružja "koji bi morao imati i instrumente prisile kako njemačko oružje ne bi završavalo u problematičnim zemljama u razvoju."

Prema procjenama štokholmskog instituta SIPRI, Njemačka je prošle godine bila četvrti svjetski izvoznik oružja i sudjeluje sa 5,8% u svjetskom tržištu. Daleko najveći izvoznici su SAD, Rusija i Francuska. Samo u prvom kvartalu ove godine je odobren izvoz njemačkog oružja u vrijednosti od 1,16 milijardi eura. Među redovite kupce njemačkog oružja i vojne opreme spadaju i Egipat, Alžir, Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati.

Izvoz oružja je u nadležnosti agencije koja je dio ministarstva gospodarstva i o svakoj toj "iznimci" zapravo odlučuje njemačka vlada. Na upit novinara to ministarstvo tvrdi kako njemačka vlada "slijedi restriktivnu i odgovornu politiku izvoza oružja."

Oporba, osobito stranka Ljevice misli drugačije. Ona traži potpunu zabranu izvoza njemačkog oružja, a zastupnica te stranke Sevin Dagdelen konstatira: "Čitav sustav nadzora je bolestan, bez obzira kako to želi prikazati vladajuća koalicija."

(AFP)