1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Njemačko-poljski susret vlada u sjeni prošlosti

Jacek Lepiarz
1. prosinca 2025

Putinov rat i Trumpova nepostojanost guraju Poljsku i Njemačku prema strateškom partnerstvu. No prošlost teško opterećuje njihove odnose. Može li sastanak u Berlinu donijeti novi početak?

Dva muškarca u odijelima se rukuju, ispred njih govornice s njemačkom i poljskom zasavom
Novi početak u povijesnoj sjeni - Merz i Tusk u svibnju u VaršaviFoto: Kacper Pempel/REUTERS

Kada se ovoga ponedjeljka poljski premijer Donald Tusk i njemački kancelar Friedrich Merz, zajedno sa svojim ministrima, sastanu na konzultacijama u Berlinu, u središtu rasprave bi trebali biti problemi sadašnjosti i rješenja za budućnost – o temama kao što su rat u Ukrajini, istočno krilo NATO-a, migracije, sigurnost i infrastruktura. No „slon u prostoriji“ bit će i teško nasljeđe iz prošlosti.

Desno-konzervativna stranka Pravo i pravda (PiS), koja je u Poljskojvladala od 2015. do 2023., postavila je u središte svoje politike prema Saveznoj Republici Njemačkoj pitanje naknade štete nanesenePoljskoj tijekom nacističke okupacije u Drugom svjetskom ratu. Tadašnja poljska vlada 2022. godine zatražila je od Njemačke ratnu odštetu u iznosu od 6,2 bilijuna zlota, nešto oko 1,5 bilijuna eura.

Poljski predsjednik potvrđuje zahtjeve za odštetom

Iako su desni konzervativci izgubili parlamentarne izbore u listopadu 2023. i morali predati vlast, njihov kandidat Karol Nawrocki je pobijedio na predsjedničkim izborima ovog ljeta. U govoru povodom 86. obljetnice izbijanja Drugog svjetskog rata, 1. rujna, potvrdio je pravo svoje zemlje na ratnu odštetu. Štoviše, budućnost partnerstva između Poljske i Njemačke uvjetovao je rješavanjem toga pitanja. Tijekom nastupnog posjeta Berlinu predsjednik je ponovio ovaj zahtjev.

Proeuropska srednjo-lijeva vlada Donalda Tuska dijeli njemačko stajalište da je pitanje ratne odštete pravno zaključeno. No i Varšava i Berlin svjesni su da bez humanitarne geste prema poljskim žrtvama rata neće biti moguć stvarni iskorak u odnosima dvaju naroda.

Uoči konzultacija u srpnju 2024. njemačka je vlada, prema medijskim izvješćima, ponudila 200 milijuna eura pomoći za oko 60.000 preživjelih žrtava rata, što je poljska strana odbila smatrajući to nedostatnim. Od tada rješenje nije na vidiku. „Razgovori su u tijeku“, odgovaraju predstavnici obiju vlada na upit DW-a, bez iznošenja pojedinosti.

Predsjednici Nawrocki i Steinmeier u rujnu u Berlinu: "Gdje je novac?"Foto: Omer Messinger/Getty Images

Poljske žrtve rata čekaju humanitarnu gestu iz Njemačke

„Za istinski proboj u odnosima je potrebna gesta naknade koja prošlost ne bi konačno zaključila, ali bi je Poljaci, ili barem poljska vladajuća koalicija, pozitivno prihvatili", kaže Piotr Buras, voditelj varšavskog ureda European Council on Foreign Relations (ECFR).

Očekivanja o novom početku nakon pobjede Friedricha Merza na parlamentarnim izborima u Njemačkoj brzo su se raspršila. Novi kancelar doduše je održao predizborno obećanje i 7. svibnja, odmah nakon prisege, posjetio uz Pariz i Varšavu. Tusk je čak govorio o „novom otvaranju“ u njemačko-poljskim odnosima.

No pozitivan učinak brzo je nestao zbog jednostranog uvođenja graničnih kontrola od strane Njemačke. Zbog vraćanja nezakonitih migranata od strane njemačke policije, Tusk se našao pod pritiskom domaće javnosti i bio je prisiljen uvesti granične kontrole i na poljskoj strani. Mjere do danas pogađaju mnoge putnike, poduzetnike i prijevoznike s obje strane granice koji na dnevnoj bazi prelaze granicu.

Napadi na Njemačku od strane poljskih nacionalnih konzervativaca

Desni blok u Poljskoj smatra Njemačku svojim glavnim protivnikom i koristi svaku priliku za kritiku zapadnog susjeda. Čelnik PiS-a Jarosław Kaczynski nazvao je Tuska u parlamentu „njemačkim agentom“. Euroskeptični političar u Europskoj uniji, za koju vjeruje da njome dominira Njemačka, vidi najveću prijetnju poljskom suverenitetu. „Nijemci nam žele oduzeti državu“, rekao je na stranačkom skupu u listopadu.

Godine kritiziranja Njemačke ostavile su traga u poljskom društvu. Njemačko-poljski barometar, istraživanje koje se provodi od 2000., pokazuje da su simpatije Poljaka prema Nijemcima na rekordno niskoj razini. Samo trećina ispitanika izražava simpatije, dok je udio onih koji gaje neprijateljske osjećaje s 25 posto najviši u godinama.

Zašto Varšava postaje "mali Hong Kong"?

03:10

This browser does not support the video element.

Hoće li doći do sigurnosnog partnerstva?

Zbog takvog raspoloženja Tusk je u svojoj politici prema Njemačkoj znatno ograničen. Izbjegava bilateralne projekte s Berlinom, traži šire međunarodne formate i preferira druge partnere, uključujući nordijske zemlje i baltičke države. Poljska prema Berlinu vodi politiku „s podignutom ručnom kočnicom“, smatra njemački stručnjak Kai-Olaf Lang.

Među projektima koji bi mogli oživjeti njemačko-poljsku suradnju, stručnjaci na prvo mjesto stavljaju sigurnosno partnerstvo što je logična posljedica rata u Ukrajini. Već postoje pozitivni primjeri. Do prosinca su u istočnoj Poljskoj raspoređena dva njemačka sustava protuzračne obrane Patriot. Štite zračnu luku Jasionka kod Rzeszowa, koja služi kao čvorište za transport oružja u Ukrajinu.

Njemački borbeni zrakoplovi sudjeluju u nadzoru poljskog zračnog prostora. Poljska je, kaže jedan poljski savjetnik za DW (koji želi ostati anoniman), zainteresirana za to da se Bundeswehr ojača.

Poljska vlada dolazi ovoga ponedjeljka u Berlin s novim samopouzdanjem, koje se ponajprije temelji na ulozi Poljske kao države-granice prema istoku te na gospodarskim uspjesima. Dosadašnji odnos snaga, s Njemačkom kao učiteljem i Poljskom kao učenikom, više ne vrijedi, kaže jedan poljski savjetnik. Uspjeh konzultacija ovisit će o tome hoće li Nijemci to uvidjeti.

Gužve na njemačko-poljskoj graniciFoto: Patrick Pleul/dpa/picture alliance

Hoće li Merz i Tusk slijediti primjer Adenauera i de Gaullea?

„Ni Scholz ni Merz nisu se dosad usudili učiniti gestu prema Poljskoj koju bi Tusk mogao predstaviti kao spektakularan uspjeh svoje politike prema Njemačkoj i time utišati kritičare“, žali stručnjak ECFR-a Buras.

U članku za tjednik Polityka pohvalio je Konrada Adenauera i Charlesa de Gaullea, koji su nakon Drugog svjetskog rata „imali hrabrosti u teškim vremenima preuzeti veliki rizik i pokrenuti značajne geste“. Politički analitičar zaključuje: „Merz i Tusk bi mogli napisati novo poglavlje te povijesti."

 

Preskoči sljedeće područje Aktualno na početnoj stranici

Aktualno na početnoj stranici

Preskoči sljedeće područje Ostale teme