Tuče, noževi, seksualno zlostavljanje… Tko god malo prati vijesti iz njemačkih škola, lako bi mogao pomisliti da se nalazi u nekom distopijskom filmu, priči o bezakonju i pravu jačega. Radi se o desecima tisuća incidenata u školama posljednjih godina, pokazali su odgovori na upit agencije dpa.

Primjerice, samo u najmnogoljudnijoj pokrajini Sjevernoj Rajni-Vestfaliji 2022. godine bilo je 5.400 prijava za nasilne delikte u školama. To gotovo odgovara ukupnom broju škola u pokrajini, što znači da se prosječno jednom godišnje u svakoj školi prijavi ovakav incident. Koliko je neprijavljenih slučajeva, to nitko ne zna.

Više prijava nego prije pandemije

Nedavno je 22-godišnjak u Petershagenu blizu Berlina upao u jednu školu naoružan nožem i signalnim pištoljem, a jedan od zaposlenih podigao je uzbunu. Također, 17-godišnji učenik je u Wuppertalu nožem napao četvoricu školaraca i sada je u pritvoru zbog sumnje na pokušaj ubojstva. U odnosu na razdoblje prije pandemije, broj takvih ekscesa u školskim zgradama i dvorištima primjetno raste. Primjerice, u spomenutoj Sjevernoj Rajni-Vestfaliji za oko pedeset posto u odnosu na 2019. godinu.

Slično je i u drugim pokrajinama, piše dpa. Samo u glavnom gradu Berlinu je, prema policijskim podacima, 2022. godine bilo 2.344 slučajeva nanošenja tjelesnih ozljeda u školama. Tamo policijske patrole u prosjeku pet puta dnevno bivaju pozvane da interveniraju u školama. Ubojstva su još uvijek rijetka. Jedno se dogodilo u siječnju u gimnaziji nadomak Heidelberga, gdje je 18-godišnjak nožem ubio vršnjakinju.

Složeni uzroci

Prema Ministarstvu obrazovanja pokrajine Brandenburg, brojni su uzroci nasilja u školama. U odgovoru Ministarstva navode se „deficiti samokontrole", „manjak samopouzdanja", ali i iskustvo obiteljskog nasilja. Kako dodaju, sadržaji koji prikazuju nasilje u medijima i na društvenim mrežama također mogu doprinijeti agresiji. „Primjećujemo da se u škole češće nosi oružje nego ranije“, kaže i Sven Winkler, prvi čovjek Udruženja školskih direktora Njemačke. Najčešće su, kaže, to noževi i „lažno“ vatreno oružje, ono koje vjerno oponaša pravo.

Kako je naveo Winkler, teško je reći imaju li mladi oružje sa sobom jer su spremni na nasilje ili jer su uplašeni pa misle da moraju biti spremni za samoobranu. No, neki stručnjaci kažu da ništa nije tako kako izgleda. Razvojni psiholog Herbert Steitenhauer nedavno je u razgovoru za Spiegel upozorio da se brojke promatraju pogrešno. Po njemu, danas je manje nasilja u školskim dvorištima nego prije dvadesetak godina, ali se o njima češće izvještava u medijima.

Neke škole angažiraju osiguranje

Sindikat odgoja i znanosti traži da se pojača socijalni rad u školama. „Dramatični manjak nastavnika i premali broj socijalnih radnika pri školama vode tome da je prevencija na licu mjesta vrlo ograničena“, rekla je šefica tog sindikata Anja Benzinger-Stolze.

Neke škole već su uvele privatno osiguranje, poput jedne škole u Bremerhavenu nadomak Bremena. Kako su tamo naveli, školarci su često razbijali prozore, vrijeđali druge učenike i nastavnike ili im prijetili. Skoro svakodnevno su se po dvorištu škole vrzmali tipovi koji nemaju što tu tražiti. „Stanje prošle jeseni bilo je vrlo nemirno“, rekla je jedna glasnogovornica škole. „Uz zaštitare se opet sve smirilo.“.“

kt/hh/mr/nr (dpa)