„Rezultati Vatrenih u Rusiji već su izmijenili svakodnevicu građana, planove provođenja godišnjeg odmora, dnevne prioritete, radne učinke na poslu ili potrošnju", kaže za DW sociolog Ozren Biti.

Kratkoročno i srednjoročno promatrano, to će zasigurno pridonijeti i turizmu i gospodarstvu Hrvatske. Kuju se također planovi oko većih ulaganja u područje sporta, poput gradnje nacionalnog nogometnog stadiona – projekta oko kojeg u društvu očito nema konsenzusa.

Upitno je, međutim, koliko će se stvari u Hrvatskoj promijeniti gledajući na dulji rok, te posebno hoće li oni vitalni problemi ljudi, vezani uz „preživljavanje", tj. kvalitetu života, moći biti riješeni?

„Uspjeh na SP-u sam po sebi više bi mogao utjecati na društvenu klimu no što će imati efekata na funkcioniranje države, tj. visoke politike, a potonje je ipak od presudne važnosti za objektivne pomake naprijed glede poreznih rasterećenja, mogućnosti lakše otplate kredita, stupnja zaposlenosti, visine dohodaka", napominje Biti.

Generator pozitivnih promjena?

Politolog Dražen Lalić na pitanje o tome može li nogometni uspjeh stvarno biti generator pozitivnih promjena, počevši od politike, gospodarstva pa i samog sporta, naglašava da treba biti oprezan.

„Svjetsko prvenstvo već mijenja društvo, poboljšava ga. Pitanje je samo je li taj efekt poput infuzije za bolesnika? Kada bolesnik primi infuziju, nakratko se osjeća bolje, ali nema dugoročnog efekta", kaže profesor Lalić u razgovoru za Deutsche Welle.

Sportska povijest Hrvatske od devedesetih naovamo ponudila je popriličan broj „herojskih priča“. Interesantno je što su neke od najistaknutijih bile vezane uz individualne sportove – tenis ili skijanje.  Kad je o nogometu i nacionalnoj reprezentaciji riječ, onda je posebnost to što je publika danas izuzetno brojna i šarolika, a najšira javnost vrlo - zainteresirana.

„U ovom, konkretnom slučaju poruke se mogu iščitavati i iz kolektivnog primjera, ali i iz pojedinačnih ostvarenja nekih od igrača. Rad, trud i odricanje sportaša nisu uvijek nagrađeni uspjehom, ali bez njih je do uspjeha praktički nemoguće doći, a slično vrijedi i u životu", podsjeća Ozren Biti i dodaje:

„Nažalost, puno situacija kojima svjedočimo u Hrvatskoj nose neke druge, manje kvalitetne poruke, no treba se nadati da će pozitivne vrijednosti biti na pravi način istaknute u javnosti."

Pozitivne vrijednosti

Tome se nada i Dražen Lalić. On uočava kako je i usprkos tim „nekim drugim porukama", relativizaciji ustaških zločina ili diskriminaciji manjina, u Hrvatskoj u posljednje vrijeme, pa i tijekom SP-a u nogometu, uočio „intenzivno usvajanje pozitivnih demokratskih vrijednosti, međusobnog poštivanja, vrednovanja rada i truda…"

Lalić posebno naglašava vrijednost „civiliziranog rodoljublja" i njegovo manifestiranje u javnosti što je utjecalo i na stvaranje tog osjećaja „zajedništva" koji je rastao sa svakom pobjedom Vatrenih u Rusiji. „Gotovo da uopće nije bilo nikakvih incidenata, nije bilo recimo usklika ‚Za dom spremni‘ u javnosti", priča Lalić.

Ali što će biti kad se Hrvati potpuno probude iz ovog „sna" i shvate da su problemi i dalje tu, da i dalje postoje (ideološke) podjele? To je već postalo prilično jasno tijekom dočeka reprezentacije kada se na pozornici (na poziv nekih igrača) pojavio i kontroverzni pjevač koji – polarizira javnost i produbljuje podjele?

I kako će politika pokušati izvući kapital iz euforije koja je vladala i dijelom još uvijek vlada? „Izgledno je da će političari pokušati maksimalno profitirati od nacionalne euforije i kolektivnog zanosa koji su preplavili Hrvatsku zbog sjajnog uspjeha nogometaša, nastojati podići svoj rejting što obećanjima, što konkretnim potezima", smatra Ozren Biti:

„No nije izvjesno da će u tome i uspjeti jer ljudi su u Hrvatskoj razočarani u politiku i političare, nezadovoljni smjerom u kojem država ide, pa bi se možda moglo dogoditi da pretjerano pojavljivanje političara uz nogometaše kod njih izazove kontraefekt."

Buđenje iz „sna"

Kad se nakon buđenja iz „nogometnog sna“, hrvatsko društvo iznova suoči s brojnim izazovima generiranim, između ostaloga, i promašajima politike –  iseljavanje je ono što se najčešće spominje – hrvatska će nogometna reprezentacija i njezino ostvarenje ostati vrijednima divljenja, a fokus će opet biti na akterima politike i njihovu (ne)rješavanju nakupljenih problema."

(Ne)očekivani uspjeh Hrvatske na SP-u probudio je sjećanje i na uspjeh SR Njemačke na Mundijalu 1954. „Čudo iz Berna", tako Nijemci i danas govore o senzacionalnoj pobjedi „Elfa" u finalnom meču protiv favoriziranih Mađara, možda i najbolje momčadi svih vremena.

Upravo taj uspjeh zbližio je Nijemce, vratio im, nakon stravičnih zločina u Drugom svjetskom ratu, osjećaj nacionalnog ponosa – kasnije je stvoren mit da je upravo pobjeda od 3:2 izabranika Seppa Herbergera bio „stvarni rođendan" Njemačke kakvu danas poznajemo.

„Nogomet ima potencijal povezati ljude, ali i unijeti razdor među njih, nogomet polarizira. Pobjeda 1954 pozitivno je utjecala na homogeniziranje njemačke nacije i promociju prema vani, na percepciju Njemačke kao zemlje radišnih, sposobnih ljudi", kaže Dražen Lalić. Može li uspjeh „Vatrenih" postati ekvivalent „čudu iz Berna"?

Hrvatsko „čudo iz Rusije"

„Moguće je da će ovaj ogroman uspjeh Hrvatske u Rusiji pomoći zemlji, to je uspjeh male zemlje, mlade nacije, koja iza sebe ima rat, zemlje čija se demokracija suočava s teškoćama. SP je objektivno najveći društveno-politički događaj godine u svijetu, gdje će nam biti kraj ako i mi usvojimo rad, red, disciplinu, pozitivno domoljublje i riješimo naše krize", napominje politolog Lalić.