U sjećanju je još izvanredni sastanak na vrhu o kavkaskoj krizi 1. rujna kada je Europska unija postavila ultimatum Moskvi: dok se ruske jedinice ne povuku na položaje od prije početka rata u Gruziji, pregovori o partnerstvu s Rusijom bit će "na ledu". Tada je predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso rekao: "Jasno je da u svjetlu najnovijih događaja ne možemo nastaviti dalje kao da se ništa nije dogodilo." Rusi su se doduše u međuvremenu povukli s matičnog teritorija Gruzije, ali su zato sada s još većim brojem vojnika nazočni na području Južne Osetije i Abhazije. Osim toga, Rusija je obje otcjepljene pokrajine koje, prema međunarodnom pravu, pripadaju i dalje Gruziji, priznala kao neovisne. I jedno i drugo su bile i ostale provokacije za EU.

Zaokret u politici Bruxellesa

Protivnici nastavka pregovora o partnerstvu s Rusijom od tada argumentiraju da Moskva nije poštovala sporazum o prekidu vatre dogovoren s francuskim Predsjedništvom. No, početkom ovoga tjedna ipak se dogodio zaokret u ministarskom vijeću EU-a. Njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier objavio je da za ponovnu uspostavu pregovora o partnerstvu između Europske unije i Rusije neće biti postavljeni nikakvi uvjeti. Toj odluci su prethodile žestoke rasprave unutar EU-a. Predstavnici tvrde linije prema Moskvi bile su prije svega zemlje koje su nekada bile članice Istočnog bloka. No, njihov broj i utjecaj se s vremenom smanjio. Prevladala je spoznaja da je bolje imati okvir za pregovore s Rusijom i unutar tog okvira raspravljati o razlikama u stavovima, nego odreći se takvog foruma. Finski ministar vanjskih poslova Alexander Stubb je ipak upozorio na opasnost od slabljenja EU-a zbog nedosljednosti u politici Unije. "Izbor je jasan", rekao je i naglasio: "Želimo li naše odnose s Rusijom ponovno bilateralno oblikovati ili želimo jasnu politiku EU-a prema Rusiji? Ja sam za ovo potonje, iako bi ono prvo možda bilo više u interesu moje zemlje".

Medvedjev predlaže deal

Do početka ovoga tjedna, tu liniju je zastupala većina, no više nije tako. "Bez dijaloga ne može se ništa postići" - tim riječima europska povjerenica za vanjsku politiku Benita Ferrero-Waldner brani nastavak pregovora s Rusijom. No, što se od sastanka na vrhu u Nici konkretno očekuje? Iz diplomatskih krugova se doznaje da Medvedjev tamo po prvi put namjerava detaljnije objasniti svoj plan o sigurnosti i suradnji u Europi. Sporazum za koji se on zalaže trebao bi uključivati Europu, SAD i Kanadu, a u njemu bi se trebala uglaviti garancija za poštivanje postojećih granica i odricanje od nasilja. No, za razliku od sličnog Helsinškog ugovora OESS-a u ovom skrojenom u Moskvi nema garancija o poštivanju ljudskih prava. Osim toga, u jednom novinskom intervjuu je Medvedjev ponudio "nultu opciju" u prijeporu oko stacioniranja raketa sa SAD-om. Moskva je, rekao je, spremna odreći se raketa u ruskoj enklavi Kalinjingradu, ako i SAD odustane od planova stacioniranja raketa u Poljskoj. Europska unija pak želi prije svega u novom sporazumu o partnerstvu s Rusijom regulirati niz otvorenih pitanja, prije svega na području opskrbe energijom. Rusija pokriva čak 25 posto ukupne potrošnje plina i nafte u Europskoj uniji.