Prošlogodišnja kriminalizacija klevete u Republici Srpskoj bila je uvod u potpunu kontrolu nad medijima i civilnim sektorom i to je trebalo finalizirati usvajanjem zakona, kolokvijalno nazvanog „zakon o stranim agentima“. Zakon je „povučen na doradu“ u sudskoj nadoknadi zasjedanja Narodne skupštine, pod pritiskom međunarodnih dužnosnika.

Nekoliko mjeseci kasnije stiže odgovor iz Republike Srpske. Ako ne mogu strani agenti, može se sankcionirati komunikacija s predstavnicima veleposlanstava i međunarodnim dužnosnicima, koje bi Narodna skupština Republike Srpske definirala kao strane organizacije i osobe koje sudjeluju u aktivnostima protiv ustavnog, pravnog i privrednog poretka ovog entiteta.

Spavači i prikriveni operativci

„Mi ne možemo kazniti nekog predstavnika političkog odjeljenja američkog veleposlanstva za subverzivno djelovanje na teritoriji Republike Srpske, ali možemo kazniti naše državne službenike ili osobe s prebivalištem u Republici Srpskoj koji na bilo koji način surađuju i komuniciraju s tim istim predstavnicima pojedinih veleposlanstva ili organizacija koje se nalazi na navedenoj listi".

Izjava je ovo veleposlanika Bosne i Hercegovine u Srbiji  Aleksandra Vranješa, koji je za Srpsku novinsku agenciju rekao da su razlozi za izmjene Kaznenog zakona RS sadržani u činjenici da Veleposlanstvo SAD-a u Sarajevu, zajedno s britanskim i njemačkim, vode hibridni rat protiv RS-a, što se ogleda kroz njihovo nediplomatsko ponašanje, sankcije i politički pritisak.

„Poznato je da sva ta veleposlanstva, pored akreditiranih predstavnika obavještajnih službi, imaju u svom sastavu i čitav niz prikrivenih operativaca koji se kriju iza diplomatskih pozicija prvih ili drugih tajnika, raznih atašea, a u stvari su agenti nekih od njihovih službi s jasnim zadacima protiv Republike Srpske“, kategoričan je Vranješ.

Kategorični su i naši sugovornici, koji kažu da se radi o besmislenom potezu koji može biti samo kontraproduktivan po Republiku Srpsku. Oni kažu da je ovo što se posljednjih mjeseci sprovodi u Republici Srpskoj, vrhunac "potpunog zatvaranja obruča" oko mišljenja i kritike.

U takvim uvjetima, jasno je da su ovakvi potezi samo jedan od represivnih prijedloga u pokušaju aktualne vlasti da dodatno kontroliraju medije koji nisu pod njihovom kontrolom. Također i da dodatno „discipliniraju” pojedine dužnosnike za koje se sumnja da su se sastajali sa strancima i odavali im podatke koje su dovele do sankcija, kažu naši sugovornici.

Politička zatucanost

„Kazneno djelo kontakta sa službenicima stranih veleposlanstava? Bravo! Možda čak i proširiti na kazneno djelo putovanja u inozemstvo, jer tamo se može otići po instrukcije“, ironično poručuje pravnik iz Banja Luke Aleksandar Jokić, komentirajući izjavu veleposlanika Vranješa.

„U pitanju je politikantstvo i diletantizam, koji ne mogu donijeti ništa dobro i pozitivno za RS. To je ekvivalent protjerivanju veleposlanika, jer ako zabranite svima kontakte sa službenicima veleposlanstva, vi njima onemogućavate normalan život. Banalno pitanje koje se postavlja je, smije li im frizer pružiti uslugu?! Jednostavno, potpuno nepromišljeno i kontraproduktivno“, zaključuje Jokić.

Uz kriminalizaciju klevete i "strane agente" potpuno se zatvara medijsko djelovanje, a sa predloženim rješenjem stavlja se omča oko vrata svima koji budu imali bilo kakvu komunikaciju sa strancima u BiH. Iako su ove izmjene tek predstavljene, svaki prijedlog, koji je do sada iznesen ugledao je svjetlo dana u Narodnoj skupštini, pa makar i u nacrtu. Direktorica ureda njemačke zaklade Friedrich Ebert u Banja Luci Tanja Topić, kaže da problem nastaje kada sulude ideje i neviđena praksa u demokratskim društvima dobiju institucionalni okvir i budu pretočena u zakonska rješenja.

„Još je veći problem kada takva rješenja dolaze od sveučilišnih profesora i diplomata, koji su u svom poslu upućeni na kontakte s pojedincima, predstavnicima različitih društvenih grupa. Onda tek vidite kojoj indoktrinaciji i političkoj zatucanosti su izloženi građani Republike Srpske“, kaže Topić, koju je predsjednik RS Milorad Dodik ranije optužio da je „agent njemačke tajne službe BND, ali da je plaćaju preko nevladine organizacije“.

„Nema ograničavanja građanskih sloboda“

„Kršenje ustavnog poretka već je uvršteno u Kazneni zakon RS-a i sastavljanje crnih listi uz fotografije žigosanih nije ništa drugo nego lov na političku divljač i crtanje meta na čelo svima koji su se oglušili o zabranu komuniciranja“, kategorična je Topić.

Indikativno, u isto vrijeme se oko ovog pitanja oglasio i Dodikov bliski suradnik, ministar unutarnjih poslova RS Siniša Karan.

„Kada smo samo pokušali donijeti zakon da neprofitne nevladine organizacije pokažu otkud im novac i prijave se Ministarstvu pravde, digli su se upravo oni, koji financiraju te nevladine organizacije putem kojih plasiraju laži i dezinformacije i dižu vlastiti narod protiv vlastite Republike Srpske. Najbolja obrana protiv hibridnog rata je da ih razotkrijemo, da kažemo što je pozadina, i američka, isključivo rušenje ustavnog poretka RS”, kaže prvi policajac Republike Srpske Siniša Karan.

A Vranješ optužuje američkog veleposlanika u BiH Michaela Murphyja da je izišao iz diplomatskih okvira, te da se ponaša kao da je na čelu okupacijske uprave. Sve to dolazi u trenutku pritisaka iz Veleposlanstva SAD-a nakon sankcija i tvrdnji da Republika Srpska ima ozbiljnih financijskih problema.

„To bi bio naš odgovor na njihove napade. Pored toga, ta lista Narodne skupštine bi bila javna i transparentna, sve sa imenima i fotografijama, čime bi šira javnost bila upoznata. Tako da bi s tim bili upoznati i oni građani Republike Srpske, koji nisu obuhvaćeni ovim kaznenim djelom kao što su predstavnici realnog sektora, mediji, javne ličnosti, profesori sveučilišta, predstavnici nevladinog sektora i drugi“, izjavio je Vranješ, obrazlažući razloge za izmjene Kaznenog zakona, navodeći da se ovakvim pristupom „ne bi ograničila sloboda građanima, nego bi se izgradila metoda obrane ustavnog poretka".

Informbiro

Crne liste za strance kao odgovor na američke liste sankcioniranih u Republici Srpskoj, na kojoj je gotovo kompletan vrh vlasti u ovom entitetu, nisu dobar potez, kaže novinar „Oslobođenja" Goran Dakić. Prijedlog je tvrđi, rigidniji čak i od zakona o stranim agentima jer se njime pokušava ozakoniti lov na ljude.

„Ako bi ljudi koji se rukuju s američkim, britanskim ili bilo kojim drugim veleposlanikom zbog toga morali na robiju, onda u istom zakonu treba uvesti kaznu za svakoga tko poznaje Vranješa. Takav prijedlog, i to je u ovoj priči i najvažnije i najtužnije, dolazi od sveučilišnog profesora kojem nisu dragi ni Platon, ni istina. A zna se i što i tko jest“, kaže Dakić.

Poslanik oporben Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović, izjavu veleposlanika BiH u Srbiji Aleksandra Vranješa doživljava kao produženu ruku vlasti RS, koji su „smislili novi način da zastraše političke protivnike.

„Ovo nije gledano na ovim prostorima još od 1948. i Rezolucije Informbiroa. Nevjerojatno da nekom može pasti na um, a pogotovo da javno izgovori ovako nešto. Ovo je pokazatelj koliko su spremni ići daleko, da hapse ljude koji govore i pišu istinu“, kaže Vukanović.

Goli otok

Dovoljna će biti jedna pravomoćna presuda, nakon što je kriminalizacija klevete početkom godine stupila na snagu, pa da stavi lokot na javnu riječ u Republici Srpskoj. Svaka tužba za klevetu, jasan je znak da je sezona lova na novinare otvorena, što je izrazito opasno u društvu u kojem istina polako gubi primat i koja sve manje zanima javnost. U takvim uvjetima, upozorenja o hibridnom ratu su priprema terena i traženje opravdanja za „sljedeći korak staljinističkog rukopisa“, kaže Tanja Topić.

„Hoće li prevodioci ruskog i mađarskog jezika biti pod istim povećalom kao i prevodioci engleskog, hoće li stipendisti u nekoj zapadnoj zemlji biti obuhvaćeni ovim budalastim i besmislenim odredbama. I tako unedogled. Možda bi sljedeći kreativan potez mogao biti ugradnja „čipova" u glave ispranih mozgova, čime bi se u nazadovanju mogla staviti točka na i", kategorična je Topić, zaključujući da brod lagano ali sigurno plovi ka Golom otoku, jer „profesori koji zastupaju ovakve ideje definitivno uništavaju svaku pomisao na progres jednog društva".

Inače, u Kaznenom zakonu Republike Srpske već postoje djela koja obuhvaćaju djelovanje protiv ovog entiteta, poput špijunaže ili odavanja tajni Republike Srpske, za što je predviđena kazna zatvora od dvije do dvanaest godina.

Politički promatrači smatraju da je sankcioniranje svake komunikacije s predstavnicima stranih država u BiH bez sudskog ili bilo kojeg drugog postupka, samo na temelju političke odluke, sulud čin, a za posljedicu bi imao potencijalnu opasnost za sve koji su politički protivnici vlasti, ali i za onaj mali dio neovisnih medija, koji u svoje izvještavanje uključuju strance. Oni ističu da razlog za to treba tražiti u nesposobnosti domaćih vlasti da naprave bilo kakav napredak 30 godina nakon rata.