1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
ZnanostEuropa

Nova generacija europskih astronauta

25. studenoga 2022

Nakon više od deset godina Europska svemirska agencija ESA ponovo obučava astronaute. Izabrano je ukupno 17 muškaraca i žena i prvi put jedna osoba s invaliditetom. Prva postaja budućih astronauta je njemački Köln.

Raumfahrtagentur Esa erhält deutlich höheres Budget
Foto: Eric Lalmand/dpa/BELGA/picture alliance

Europska svemirska agencija (ESA) predstavila je u Parizu sljedeću generaciju astronauta. Odabrano je 17 žena i muškaraca. Među njima su pet karijernih astronautica i astronauta: Sophie Adenot iz Francuske, Rosemary Cougan iz Velike Britanije, Pablo Alvarez Fernandez iz Španjolske, Raphael Ligeois iz Belgije i Marco Alain Sieber iz Švicarske. Ostalih dvanaest odabranih su takozvani rezervni astronauti i astronautkinje koji mogu biti pozvani za određene misije. Rezervni tim će dobiti konzultantski ugovor i osnovnu obuku u slučaju da se u kratkom roku ukaže prilika za sudjelovanje u nekoj misiji. Dvije Njemice su također dio rezervnog tima: Nicola Winter i Amelie Schoenenwald.

Prvi svjetski „para-astronaut"

John McFallFoto: Francois Mori/AP Photo/picture alliance

Po prvi put, ESA je također odabrala kandidata s invaliditetom. Britanac John McFall izgubio je nogu kada je imao 19 godina i od tada nosi protezu. Paraolimpijski sprinter će sada postati prvi „para-astronaut". „Kao netko bez noge, nikada nisam mislio da ću moći postati astronaut", rekao je McFall u intervjuu objavljenom na internetskoj stranici ESA-e.

Ovaj 31-godišnji liječnik će pomoći inženjerima ESA da razviju uređaje koji će također i ljudima s hendikepom omogućiti let i rad u svemiru. Time bi se također trebao povećati pool kandidata za buduće astronaute. Direktor ESA-e Josef Aschbacher kaže kako je želja da se svemir otvori za sve ljude.

Obuka počinje u Kölnu

Potencijalni astronauti prvo će se godinu dana obučavati u Njemačkom zrakoplovnom i svemirskom centru u Kölnu. Nastavni plan i program uključuje temelje prirodnih znanosti, inženjerstvo i ruski jezik.

Nakon otprilike tri godine obuke, posada će prvo podržati svoje kolege u svemiru kontrolom sa zemlje, a kasnije će moći raditi i na Međunarodnoj svemirskoj stanici ISS. Međutim, budućnost ISS-a ostaje neizvjesna. Rusija je najavila da se želi povući iz zajedničkog projekta nakon 2024. Američka svemirska agencija NASA smatra da je obavezna održati ispostavu u funkciji najmanje do 2030.

Na letove nekog od europskih astronauta na Mjesec treba još neko vrijeme pričekati. Na primjer, bile bi moguće misije na „Lunarni ulaz", stanicu planiranu na Mjesečevoj orbiti.

Gotovo 23.000 zahtjeva

Stanica ISS - projekt s upitnom budućnošćuFoto: Stanislav Rishnyak/Zoonar/picture alliance

ESA je s potragom za novim astronautima započela u ožujku ove godine. Ukupno je pristiglo gotovo 23.000 prijava, među kojima 3.700 iz Njemačke, 670 iz Švicarske i 470 iz Austrije.

Nova posada predstavljena je na ministarskom sastanku 22 zemlje članice ESA-e, na kojem je odlučeno o znatno većem trogodišnjem budžetu. Ukupno, ESA će dobiti gotovo 17 milijardi eura. To je povećanje od 17 posto. Novac će biti upotrijebljen, između ostalog, za promatranje efekata klimatskih promjena, raketu-nosač Arianne 6 i istraživanje svemira pomoću robota i astronauta.

dr (ard,ESA)

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu