Kad je Philipp Mayer-Kuckuk odselio u New York njemački savezni kancelar je još bio Helmut Kohl. Stopa nezaposlenosti je iznosila 11 posto, a njemačka sveučilišta su smatrana "istraživačkim pustinjama". Za mladog bio-medicinara iz Bonna je ponuda posla na uglednom Hospital for Special Surgery u New Yorku bila je šansa života. Danas, 15 godina kasnije, Philipp Mayer-Kuckuk vraća se u Njemačku, na Tehničko sveučilište u Münchenu. I ponovo ima velika očekivanja. "Kad sam vidio opremu laboratorija bilo mi je jasno da ne zaostajemo za New Yorkom."

Philipp Mayer-Kuckuk je jedan o oko 120.000 Nijemaca koji su prije više godina odselili, a ove godine se vraćaju u Njemačku. Od 2008. broj iseljenika iz Njemačke se svake godine pomalo smanjuje, trenutno on iznosi 130.000, a istovremeno se svake godine sve više ljudi vraća u Njemačku. Neke novine čak govore o zaokretu trenda, hvale ponovnu privlačnost njemačkoga tržišta rada i slave novu ljubav Nijemaca prema domovini.

Nema odlaska zauvijek

Thomas Liebig, stručnjak za migracije u međunarodnoj Organizaciji za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD), zna za puno takvih novinskih napisa. Neki rado njega citiraju kao svjedoka takvog razvoja, pri čemu neke stvari očito krivo tumače. "Trenutno stvarno manje ljudi iseljava nego ranije, ali kod povratka ne vidimo tako jak trend." I Sabine Jung iz organizacije German Scholar Organization, koja pomaže njemačkim akademičarima u inozemstvu i prilikom povratka, smatra da je pretjerano govoriti o valu povratka. "Brojke ne pokazuju promjenu trenda, i dalje ima više onih koji odlaze nego onih koji se vraćaju."

Thomas Liebig i Sabine Jung pretpostavljaju da se iza izvještaja o masovnom povratku krije zastarjela slika iseljavanja. Istina, još uvijek postoje ljudi koji zbog želje za avanturom ili ekonomskih razloga zauvijek nekamo odsele, ali to čini zanemariva manjina. "Danas nemamo valova iseljavanja kao za vrijeme ratova ili gladi", kaže Monika Wilhelm iz Bavarskoga ministarstva gospodarstva. Zato nema ni vala povratka. "Danas imamo brain-cirkulaciju, dakle visoko kvalificirane osobe koje zemlju napuste, neko vrijeme žive na drugom mjestu, onda možda odu u neku drugu zemlju i jednog dana se vrate."

Sam posao nikoga ne vraća kući

"Return to Bavaria" naziv je programa za koji je odgovorna Monika Wilhelm u Bavarskom ministarstvu gospodarstva. Njime bi najbolje obrazovani akademičari s inozemnim iskustvom trebali biti privučeni u Bavarsku. Ljudi poput Philippa Mayer-Kuckuka ili promoviranog inženjera Maximiliana Emansa koji je 2003. otišao u Austriju, kako bi radio za jednog kooperanta auto-industrije. "Tada nisam imao izgleda da nađem posao zbog lošega gospodarskog stanja u Njemačkoj", kaže Emans dodajući da mu je agencija za zapošljavanje platila preseljenje u Austriju. Nepunih deset godina kasnije Emans je tražen čovjek u Njemačkoj, program bavarskog ministarstva "Return to Bavaria" ga je doveo natrag kako bi radio u kompaniji Südsalz u Bad Reichenhallu.

Za Maximiliana Emansa je bilo puno razloga da se vrati u Njemačku. Njegovo dijete koje ide u školu u Njemačkoj, rodbina koju želi češće viđati, prijatelji: "Samo zbog posla nitko više ne seli", kaže Monika Wilhelm iz programa "Return to Bavaria", "i samo zbog posla se nitko ne vraća u domovinu".

Iseljavanje u susjednu zemlju

Većina ljudi odlazi u inozemstvo na određeno vrijeme, kaže OECD-ov stručnjak za migracije Thomas Liebig. "Do 50 posto migranata se vrate u razdoblju od pet godina." Većinu šalju njihovi njemački poslodavci. Što bogatije i razvijenije su ciljne zemlje, to veća je vjerojatnost da će to biti privremeno odredište, kaže Liebig. Četvrtina njemačkih iseljenika odlazi u Austriju ili Švicarsku. A s obzirom da su one Njemačkoj jako slične kod njih je velika vjerojatnost da se ljudi i vrate u Njemačku, naglašava Liebig.

Za biomedicinara Philippa Mayera-Kuckuka povratak u Njemačku nije korak natrag nego prije korak naprijed u karijeri. "Uvijek sam bio otvoren za povratak u Njemačku i to mi je jako zanimljivo", kaže on. Da iz New Yorka selu u München to ima privatne kao i poslovne razloge. Njegova kćer će uskoro krenuti u školu, njegova supruga (Amerikanka) je našla posao u Njemačkoj, ali prije svega posao u Americi postaje sve teži. "Amerikanci već nekoliko godina imaju problem s nedostatkom novca, dnevni poslovi su sve teži jer ima premalo sredstava za znanstvena istraživanja."

Slika izvana uljepšana

Današnja gospodarska situacija u Njemačkoj za mnoge je argument da se vrate u Njemačku. Ali, ni ovdje nije sve sjajno. "Ako se izvana gleda na domovinu, onda čovjek neke stvari uljepšava", kaže povratnik iz Austrije Maximilian Emans, "i tako sad malo po malo se pokazuje da stvari ipak nisu tako lijepe, kako izgledaju izvana".

I Philipp Mayer-Kuckuk iza sebe ima prva iskustva nakon povratka. Nijemci puno kukaju, kaže on, "čaša je ovdje uvijek poluprazna, i Americi je uvijek polupuna". Ipak, stara i nova domovina ga privlači. Ali, donijeti odluku da ovdje ili ondje trajno žive ne želi ni on ni njegova američka supruga. "Mi pripadamo među obitelji koje se kreću između kontinenata, već prema tomu gdje su šanse bolje i gdje je bolja kvaliteta života", kaže ovaj biomedicinar. "Ako SAD ili neka druga zemlja u kojoj se govori engleski nude bolje mogućnosti, mi opet selimo, to je sigurno."