Posljednji podaci kojima raspolaže Evropska komisija pokazuju da je u nekim članicama Europske unije došlo do pojačanog priliva podnositelja zahtjeva za političkim azilom i to onih  iz zemalja Zapadnog Balkana. Nakon izvještaja grupe Euopske komisije za nadgledanje sprovođenja vizne liberalizacije, povjerenica za unutarnja pitanja EU, Cecilie Malmström zatražila je od ministara unutarnjih poslova Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Makedonije i Srbije da učine sve što je u njihovoj moći kako bi se izbjegao negativan razvoj situacije koji bi mogao ugroziti proces vizne liberalizacije. Iz Europske komisije još jednom naglašavaju važnost slobode kretanja ljudi, ali i dodaju kako bezvizni režim dolazi s jasnom odgovornošću i to prije svega kad je u pitanju izbjegavanje zloupotreba tog sustava.

Glasnogovornik povjerenice Malmström, Michele Cercone  kaže da je poslano pismo ministrima unutarnjih poslova navedenih zemalja. „Upozorili smo na porast broja zahtjeva za azilom ali i na to da moraju učiniti najviše što mogu kako bi se spriječile moguće zloupotrebe. povjerenica Malmström je bila potpuno jasna. Ona će se za 3 dana, na konferenciji o Balkanu, susresti s ministrima iz regije, a to će biti propraćeno i sastankom visokih dužnosnika direkcije za unutrašnja pitanja Europske komisije s administracijama navedenih zemalja, kako bi se sagledala situacija“, najavio je Cercone.

Većina iz Bosni i Hercegovine?

Iako u Europskoj komisiji nisu htjeli dati detaljnije informacije o tome iz kojih zemalja Zapadnog Balkana dolazi najveći broj potencijalnih azilanta, već se govore o „općem povećanju broja zahtjeva iz regije“, izvori iz belgijskog Ureda za useljenike navode da se u posljednja dva mjeseca broj potražilaca azila iz BiH dvostruko povećao. Od tog broja, koji se trenutno kreće između 70 i 80 novih zahtjeva mjesečno, belgijske vlasti kažu da veliki broj potencijalnih azilanata ne posjeduje dokumente nego se predstavljaju kao državljani BiH.

Pretpostavka je da, zbog problema koji su prošle godine postojali s „lažnim azilantima“ iz Srbije i Makedonije u EU, novopridošli potražioci azila smatraju da će imati više izgleda za stjecanje prava na azil ako se predstave kao državljani neke od susjednih zemalja. S druge strane i prošle godine je zabilježen primjetan trend porasta zahtjeva za azil zimsko razdoblje. Neki stoga naslućuju da se iza porasta broja podnositelja zahtjeva za azilom jednostavno kriju pragmatični razlozi. Naime nekoliko mjeseci potrebnih za obradu zahtjeva, dovoljni su za uglavnom siromašne "lažne azilante" za prezimljavanje u nekom od prihvatnih centara u zemljama Europske unije.

U Europskoj komisiji dodaju i da su dosada bili primjetni napori koje su vlasti zemalja Zapadnog Balkana činile kako bi obavijestile svoje građane o pravima, ali i obvezama koje proističu iz vizne liberalizacije. Cercone još jednom podsjeća na odgovornost u izbjegavanju zloupotreba tog sistema: „ Za sada postoji dobra suradnja, ali je jasno i to da više mora biti urađeno kako bi se izbjegao trend povećanja broja potražilaca azila koji bi mogao da napravi probleme kako za zemlje članice EU, tako i za zemlje koje su dobile viznu liberalizaciju“, zaključuje Cercone.

 

Autorica: Marina Maksimović, Bruxelles
Odg. ur.: N. Kreizer