U požaru na otoku Braču, u znamenitoj Pustinji Blaca, u jugozapadnom dijelu izgorjelo je oko tri tisuće hektara guste borove šume, trave i niskog raslinja te poljoprivrednih kultura. To je, ujedno, bio i najveći požar među njih stotinjak što su ove godine zadesili Hrvatsku. Taj su požar izazvali nemarni turisti, želeći roštiljati nadomak Pustinje Blace. Nemar prilikom osiguravanja paljenja korova ili nekog otpada, najčešći su uzroci požara u Hrvatskoj. No, kako je višekratno upozoravao i glavni vatrogasni zapovjednik Mladen Jurin ne smije se zanemariti „doprinos piromana“. Taj je doprinos osobito bio velik 2007. godine, zapamćene po najvećem broju požara u proteklih 20 godina.

Kamere i dojavne službe

U gašenju bračkog požara sudjelovalo je pet od šest kanadera, što ih hrvatski vatrogasci, uz pet air-traktora te helikoptera Hrvatske vojske, imaju na raspolaganju. „U posljednjih desetak godina, od kada je organizacija vatrogastva stavljena u nadležnost lokalne uprave i samouprave mnogo je uloženo u opremu i kadrovsku ekipiranost, pa danas Hrvatska ima tri tisuće profesionalnih vatrogasaca, oko 50 tisuća ljudi u dobrovoljnim društvima, preko 1.200 svih vrsta vozila i solidnu zrakoplovnu potporu.“, ističe zapovjednik Županijske vatrogasne zajednice Istre Dino Kozlevac. Istarska i Promorsko-goranska županija slove, inače, kao područja na kojima je najbolje ustrojena vatrogasna zaštita, a samo u Istri je postavljeno 29 kamera, kojima se nadzire razvoj požara. Dalmacija kako na kopnenom, tako osobito na otočkom dijelu, ima daleko nepovoljniju konfiguraciju terena, a i velika su područja gotovo bez stanovništva, ali je usprkos tome uspješno organizirana motrilačka i dojavna služba. Uz sve to, veliki dio posla odrađuju šumari. Tako su ove godine probili 137 kilometara putova i raščistili više od 520 hektara zemljišta, u što je uloženo gotovo 100 milijuna kuna. Sve to u cilju lakše borbe s požarima, što međutim nerijetko pada u vodu jer se pojedinci neodgovorno ponašaju, upozorava predsjednik Uprave Hrvatskih šuma Darko Vuletić.

Najbolji na Mediteranu zbog dobrovoljnih vatrogasaca

Po mišljenju istarskog vatrogasnog zapovjednika Kozlevca, Hrvatska je bolje od ijedne mediteranske države osposobljena za borbu s vatrenom stihijom. I to, stiče Kozlevac, zbog tradicije dobrovoljnog vatrogastva, pa npr. Italija, koja ima daleko brojniju i moderniju opremu i potpuno profesionalizirano vatrogastvo, gotovo svake godine ima spaljeno cijelo priobalje. Hrvatski vatrogasci dobro surađuju sa susjednim državama u međusobnom pružanju pomoći protiv vatrene pošasti, a pomagali su i Grcima, nudili se Izraelcima, ... No, da ne bi baš sve bilo idilično, Kozlevac kao nedostatak ističe nedovoljno razrađen sustav veza te neka organizacijska pitanja. I on kao i, uostalom, i cijela Hrvatska vatrogasna zajednica smatraju kako bi trebali funkcionirati kao zaseban sustav a ne kao dio Državne uprave za zaštitu i spašavanje te da bi glavni vatrogasni zapovjednik trebao biti dio njihove operativne cjeline, a ne dio cijelog sustava za obranu od katastrofa.

Usprkos tim zamjerkama, stručnjaci smatraju kako je Hrvatska spremna ne samo za predstojeću požarnu sezonu, nego i za sve buduće borbe s požarom. Mica iz Bola, s opožarenog Brača, nije nekako uvjerena u to. „Možda sam i pod dojmom ovog požara“, priznaje sama. Nina iz Zagreba, koja najčešće ljetuje u Istri, smatra kako se „stalno govori da je sve dobro pripremljeno, dok se situacija stubokom ne promijeni, odnosno ne bukne neki požar, stvarni ili figurativni.“

Požari u brojkama

U više od 700 požara 2007. izgorjelo je čak 67 tisuća hektara šuma, poljoprivrednog zemljišta i raslinja. Već sljedeće 2008. izgorjelo je manje od 50 tisuća hektara, a 2009. bilo je još za upola manje opožarenih područja. Posebno veseli, pa i izaziva divljenje da je 2010. čak 90 posto požara ugašeno u manje od četiri sata, te da za to vrijeme nije bila ugrožena nijedna vitalna prometnica i nijedan objekt u kojem žive ljudi nije bio zahvaćen požarom.

Autorica: Gordana Simonović, Zagreb

Odg.ured: Željka Telišman