U Ministarstvu gospodarstva nova godina počinje tradicionalno objavom godišnjeg izvještaja o stanju njemačke privrede. Tako je to uvijek bilo. Vlada objavi što se može očekivati po pitanju ekonomske i financijske politike, odnosno kako se ocjenjuje sveukupni razvoj gospodarstva u zemlji. Do sada su se ti izvještaji fokusirali primarno na pokazatelje o tome kakva je zaposlenost, kakve se sve prepreke nalaze ili bi se mogle naći na putu još jačeg, još većeg privrednog rasta.

Ta praksa bi se trebala okončati. Ali ne u potpunosti. Privreda se mora kontinuirano razvijati. Ali ubuduće ne bi trebali „nastaviti istim putem kao do sada", naglasio je „zeleni" ministar gospodarstva Robert Habeck. I dodao da bi ubuduće ključnu ulogu u tim promišljanjima trebala imati zaštita okoliša, odnosno klime. "Naš ekonomski poredak mora sustavnije i na znatno pouzdaniji način uvažiti interese budućih generacija i zaštitu globalnih prirodnih resursa", rekao je Habeck. "Taj održivi koncept zahtijeva dosljedniji pristup, odnosno potrebu da se socijalnu tržišnu privredu razvija u smjeru socijalno-ekološke tržišne privrede."

Klimatska neutralnost za 25 godina

U skladu s tim, naslov predstavljenog godišnjeg izvještaja za 2022. glasi: „Za socijalno-ekološku tržišnu privredu – inovativno kreiranje transformacije". Njemačka se nalazi pred stoljetnom zadaćom, kaže ministar: "Za manje od 25 godina mi želimo živjeti klimatski neutralno" – a kako bi se taj cilj ostvario, potrebno je proširiti kapacitete eksploatacije obnovljivih izvora energije, i to u toj mjeri da se najkasnije za osam godina u Njemačkoj tako „pokrije" 80 posto potrebe za strujom.

"Ti ciljevi su nužni kako bi i ubuduće omogućili život u slobodi i blagostanju", naglasio je Habeck. "Bez zaštite životnih temelja i bez uvažavanja planetarnih granica mi si sami dugoročno uništavamo naše ekonomske i društvene temelje." Ono što je ministar rekao može se reći i jednostavnije, i to ovako: ako Njemačka nastavi gospodariti na isti način kao i do sada, to bi u kontekstu klimatske štete na koncu moglo koštati puno više nego što će sad koštati zaokret privredne politike.

A to će biti skupo, jako, jako skupo. No, to su investicije u budućnost, investicije koje će se dugoročno isplatiti, tvrdi Habeck. Gospodarstvo je većim dijelom dobro pripremljeno, mnoga poduzeća su već proteklih godina krenula putem zelene tranzicije, dodao je. „Kao savezna vlada mi smatramo da je naš zadatak ubrzati i poticati transformaciju u smjeru klimatske neutralnosti, i to pojačanim subvencioniranjem alternativa, na primjer tehnologije vodika, elektromobilnosti, tehnologija za zgrade i grijanje koje emitiraju samo manju količinu CO2, odnosno izgradnju željezničke mreže."

Fosilna ovisnost

Njemačka je u stvarnosti ovisna o fosilnim energijama poput ugljena i plina. Cijene tih energenata stalno rastu, a i cijena struje se kreće samo u jednom smjeru – ona raste. Razlog za to je i zakonodavstvo, koje nova savezna vlada želi mijenjati. „Semafor” koalicija želi naime ukinuti pravilo po kojem su do sada njemački potrošači preko cijene struje sufinancirali prelazak na obnovljive izvore energije. Ta regulacija bi se ukinula ne samo za građane već i za manja, odnosno srednje velika poduzeća. Cijena struje mora biti povoljna, a električna energija mora biti dostupna na pouzdan način, dodao je Habeck.

Tako bi korištenje struje trebalo postati atraktivnije, odnosno smanjio bi se volumen korištenja ugljena ili plina. Ali što to znači za pojedine gospodarske grane ili regije koje žive od eksploatacije ugljena ili plina? Njih vlada želi podupirati u procesu transformacije, odnosno strukturnih promjena, najavljuje resorni ministar: "Radi se o tome da im se oda neka vrsta priznanja, da im se pruži sigurnost, odnosno da im se omoguće i perspektive."

Ogromne troškove transformacije Njemačka će uspjeti pokriti samo pod uvjetom da porezni prihodi budu stabilni. A da bi bili stabilni većina tvrtki i ubuduće mora dobro poslovati. No, to nije baš automatizam, pogotovo ne u doba korone. Broj inficiranih osoba raste iż dana u dan, mnogi su ljudi bolesni, ne mogu raditi. A sve se to odražava i na konjunkturni razvoj.

Korekcija prognoze rasta

Bivša vlada je u prognozi objavljenoj u jesen prošle godine prognozirala privredni rast od 4,1% u 2022. Nova vlada je sada tu prognozu korigirala – na 3,6%. Brojna poduzeća svoje su radnike poslala na skraćeni radni tjedan, a to znači da zbog nedostatka posla radnici primaju državnu potporu, država preuzima takoreći jedan dio njihove plaće i tako pomaže i firmama i doprinosi očuvanju radnih mjesta. Kada opet bude dovoljno posla, radnici se odmah vraćaju u firme. Poduzeća dakle zbog manje narudžbi nisu primorana otpuštati svoje zaposlenike. A to je za poduzeća itekako važno, pogotovo zbog nestašice kvalificirane radne snage.

Novost u godišnjem izvještaju je i činjenica da se rast u budućnosti neće promatrati izolirano, već u kontekstu i uz uvažavanje potrošnje prirodnih resursa. Habeck najavljuje da će se u budućnosti intenzivnije pozabaviti i negativnim aspektima gospodarenja: „Ne smijemo više poticati privredu koja doprinosi potrošnji fosilnih energenata, uništavanju okoliša i socijalnoj nepravdi.”

Savezna vlada, koju čini koalicija SPD-a, Zelenih i FDP-a, ne želi iznova definirati samo pojam privrednog rasta – već i pojam blagostanja. Ubuduće se pri tome neće uzimati u obzira samo brutto društveni proizvod (BDP), odnosno zbroj svih privrednih aktivnosti u zemlji, već bi se trebalo uvažiti takozvane indikatore blagostanja i održivosti. A pri tome se radi o faktorima poput zaštite okoliša i klime, obrazovanja i istraživanja, demografije, pa sve do javnih financija i istovrijednosti uvjeta življenja.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu