Nove sankcije Rusiji, kritičari kažu da je moralo oštrije
23. veljače 2021
„Postoje sankcije koje su jednostavno znak da nismo spremni na neke stvari gledati skrštenih ruku", rekao je šef njemačke diplomacije Heiko Maas nakon sastanka s europskim kolegama. „Tako je u slučaju Navaljnog.“
Idućih dana će četvorica visokih dužnosnika ruske vlasti biti formalno sankcionirani zabranom putovanja i zamrzavanjem računa u inozemstvu.
Prethodno je Leonid Volkov, bliski suradnik ruskog oporbenog političara Alekseja Navaljnog, iz litvanskog egzila tražio od Bruxellesa da uvede „ciljane sankcije protiv najbližih Putinovih suradnika, najvažnijih zaposlenika moskovske represivnog aparata".
No, bilo je jasno da u EU za tako nešto nije spremna. Čulo se prethodnih dana za mogućnost da se sankcijama kazni najvažnije ruske oligarhe, ali bi takve sankcije bile na pravno skliskom terenu, jer se te osobe teško može dovesti u izravnu vezu s načinom na koji se država odnosi prema Navaljnom.
Zato će sankcije pogoditi državnog tužitelja i šefa zatvorske službe. O tome je u Bruxellesu vladala suglasnost. Prvi put se EU poziva na akt koji se popularno naziva „Magnjitski“, po Sergeju Magnjitskom koji je 2009. stradao u zatvoru u Moskvi. Taj akt omogućava da se direktno goni one ljude koji krše ljudska prava.
Poljska i baltičke zemlje za oštrije sankcije
Volkov kaže da takve sankcije protiv četiri osobe ne donose puno, ali da to „vjerojatno nije posljednji korak". Uostalom, kako navodi, ovo je prvi put da je Kremlj na udaru zbog nepoštivanja ljudskih prava.
Ranije sankcije se odnose na miješanje Rusije u Ukrajini, trovanje bivšeg dvostrukog agenta Sergeja Skripalja i njegove kćerke, te jedan hakerski udar. To do sada nije pretjerano impresioniralo ruske vlasti.
Prema riječima visokog predstavnika EU-a za vanjsku politiku Josepa Borrella, „Rusija se sve više udaljava od Europe i postaje sve autoritarnija država".
Kako je rekao Heiko Maas, u pitanju je „najniža točka odnosa“ s Moskvom. Njemački ministar je ipak dodao da je suradnja s Rusijom nužna radi „smirivanja brojnih međunarodnih konflikata“. Slično su rekli i drugi ministri.
Tom stavu se suprotstavljaju Poljska i baltičke zemlje koje traže oštriji odnos prema Putinovom režimu. Prema njihovom viđenju, posebno se Berlin i Pariz zalažu za „preblag odnos”.
Litvanski zastupnik u Europskom parlamentu Andrius Kublius, član Narodne stranke, rekao je: „Putinov režim šalje jasnu poruku da mu veze s EU nisu važne. Trebali bi naučiti tu lekciju. EU mora temeljno propitati svoju politiku prema Rusiji."
Nada u spas sporazuma s Iranom
Po pitanju Irana ipak se budi nada da bi se pozicije Teherana i nove američke administracije mogle približiti. Borrell očekuje dobre vijesti „idućih dana ili tjedana", ali nije htio otkriti kako misli privoljeti Irance da se vrate za pregovarački stol nakon što su Sjedinjene Države pod Trumpom 2018. jednostrano napustile takozvani Atomski sporazum.
Za Borrella je dobar signal postignuti dogovor Teherana s Međunarodnom organizacijom za atomsku energiju koja će opet moći (barem) donekle kontrolirati iranska nuklearna postrojenja. „To jamči dovoljnu razinu kontrole sljedećih mjeseci", kaže on.
Europski ministri su također uveli nove sankcije protiv Mjanmara, gdje je nedavno vojna hunta nasilno preuzela vlast. Obustavljena je sva financijska pomoć toj zemlji osim direktne pomoći civilnom društvu i stanovništvu. „EU oštro osuđuje neprihvatljivo nasilje prije svega prema mirnim demonstrantima", rekao je španjolski diplomat Josep Borrell.