Nakon blokade željezničkog prometa, stanovnike Njemačke u četvrtak (1. 2.) očekuje nova blokada, ali u zračnom prometu. Sindikat zaposlenih u javnim službama Verdi pozvao je svoje članova koji u zračnim lukama rade u sigurnosnom sektoru, na štrajk. Očekuje se da će većina od 25.000 zaposlenih u kontroli putnika i robe kao i djelatnika servisnih usluga poput vozača aerodromskih autobusa, obustaviti rad na 24 sata.

Štrajkom su pogođene sve veće zračne luke pa i one tranzitne poput frankfurtske, što bi se moglo odraziti i na one putnike koji Njemačku koriste kao stanicu na putu do krajnjeg cilja. Štrajka je "pošteđena" samo zračna luka u Münchenu. Posljednji štrajk u ožujku prošle godine prouzročio je otkazivanje većine letova iz Njemačke i za Njemačku. Prošle godine Verdi je tražio bolje uvjete za svoje članove, sada traži 2,8 posto veće plaće, dodatke za prekovremene sate. Savez poduzeća u sektoru sigurnosti u zračnom prometu (BDLS) kritizirao je štrajk kao "neprimjeren".

Sve više članova sindikata

Ovaj štrajk, kao i prije toga štrajk strojovođa, koji je na punih pet dana blokirao željeznički promet u Njemačkoj, pokazujejačanje uloge njemačkih sindikata. Sindikati, bilo da se radi o relativno malom poput onog zaposlenih u ugostiteljstvu (NGG) ili velikih poput Verdija, od početka prošle godine bilježe veliki priliv novih članova. Samo je moćnom sindikatu metalaca IG Metall pristupilo 130.000 novih članova.

To je neočekivani razvoj situacije ako se uzme u obzir pad broja članova posljednjih godina uzrokovan demografskim kretanjima: stariji članovi odlaze u mirovinu, a mlađih nema. Tomu još treba pridodati i činjenicu da je sve manje zaposlenih pod kolektivnim ugovorima. "2022. je svega pola zaposlenih radilo pod kolektivnim ugovorom te svega četvrtina poduzeća", priopćila je Zaklada Hansa Böcklera. To automatski znači i smanjenje važnosti za sindikate koji predstavljaju radnike u pregovorima oko kolektivnih ugovora.

Nedostatak radne snage jača pozicije sindikata

Činjenica da posebice mladi ponovno pokazuju interes za sindikalno organiziranje možda ima veze s brojnim štrajkovima u nedavnoj prošlosti koji su se pokazali uspješnima za zaposlene. Bilo u maloprodaji, zračnom prijevozu ili nedavno u Njemačkoj željeznici: mnogi su zaposlenici prekinuli s radom kako bi izašli na ulice tražeći veće plaće i bolje uvjete rada - ponekad i na nekoliko dana.

Tu je nedostatak radne snage u Njemačkoj odgovoran za porast samopouzdanja za mnoge zaposlenike. Mnogi zaposlenici žele da ih se u tom svjetlu na prikladan način i vrednuje, a sindikalno organiziranje im pojačava pozicije.

Kratkoročni trend?

Međutim, Hagen Lesch s Instituta za ekonomiju u Kölnu (IW) ne želi govoriti o dugoročnom trendu kada je u pitanju porast broja članova sindikata pogotovo zato što će tzv. baby boomeri uskoro otići u mirovinu. Radi se o generaciji u kojoj je, barem u nekim industrijskim sektorima, sindikalno organiziranje bilo normalno. I što ne treba zaboraviti: svijet rada se mijenja. Desetljećima je bila uobičajena praksa da zaposlenici u tvrtki rade zajedno na jednom mjestu, ali sada je timski rad na različitim lokacijama, često i izvan Njemačke, normalna pojava.

"Broj atipičnih radnih odnosa će se povećati”, strahuje Christiane Benner, predsjednica IG Metalla. “Dobar rad u transformaciji” veliki je izazov, kaže ona. Sindikati na to moraju pronaći nove odgovore.

nk (dpa, Tagesschau)