Njemačkom uredu za zaštitu tržišne utakmice se zapravo uopće ne dopada što se dešava među njemačkim maloprodajnim lancima. Na primjer: 1999. je bilo još osam velikih trgovačkih lanaca koji su zajedno nadzirali 70% tržišta. Danas ih je samo pet, a oni dijele čitavih 90% tržišta.

Loše za kupce, još gore za proizvođače

Još su više osjetljivi na sam koncern Edeku: ona je najveći koncern na tržištu i već na mnogim područjima u Njemačkoj dominira maloprodajom u sektoru "punog asortimana". U sektoru "discountera" Edeka nije najveći problem: čak i nakon fuzije će taj lanac biti tek treći, iza Aldija i Lidla.

Zaštitare tržišta ne brine samo činjenica da građani imaju sve manje izbora, gdje će kupovati svoje namirnice nego i sve opasnija koncentracija moći prilikom nabave. Nedavni štrajk mljekara je pokazao samo mali dio onoga, što maloprodajni lanci čine sa proizvođačima i kako im diktiraju cijene. U pregovorima o narudžbama se ne osjećaju ugodno niti multinacionalni prehrambeni koncerni: mali proizvođači su im praktično izloženi na milost i nemilost.

Prave ribe vjerojatno neće zagristi u ovu glistu

Zato Ured za zaštitu tržišta nije odobrio još jedan zahtjev kojeg su postavili matični koncerni, Edeka i Tengelmann: da i za njihove druge lance objedine nabavu. Isto tako su im u Uredu pomrsili račune i ako su u koncernima mislili zaraditi lijep novac i prodati samo one filijale gdje će već vrijednost nekretnine uvelike kompenzirati gubitak jedne filijale. Takvih naravno da ima: konačno, Plus ima ukupno 2900 filijala i to nije nekakav tragičan gubitak. Neće ići, kažu u Uredu: mora biti samo jedan, dva ili najviše tri vlasnika za svih 400 filijala koje će biti na prodaju.

Zapravo je malo vjerojatno da će na taj mamac zagristi "pravi" konkurenti Netto&Plus lancu, discounteri Lidl ili Plus nego prije možda neki od lanaca drogerija ili jeftine odjeće. I kada je riječ o orijentaciji, postoji još mnogo otvorenih pitanja. Tengelmann se odlučio na prodaju Plusa ne na kraju zato jer taj lanac nije niti pravi discounter niti pravo samoposluživanje sa punim asortimanom, dakle i sa artiklima poznatih proizvođača kakve Lidl i Aldi uopće ne prodaju.

I Plus i Netto - discounteri koji to zapravo nisu

Baš zbog previše artikla koje se vode kroz trgovinu je Plus ostvaruje lošiji financijski rezultat nego što su u Tengelmannu očekivali. Gotovo je apsurdno da gotovo identičan koncept ima i - Edekin Netto! Sa druge strane, Edeka i Netto svoje porijeklo vuku sa juga Njemačke. Na zapadu zemlje, gdje je dominirao lanac Plus, praktično nemaju filijala pa je utoliko ova fuzija logična. Ostaje otvoreno i pitanje ambicija u inozemstvu: Edeka je preuzela lanac Netto zapravo tek 2005. i za sada više pažnje posvećuje konsolidaciji na njemačkom tržištu. Da li će jednog dana u ekspanziju - zapravo bi bilo čudo da neće jer se već uvriježilo da njemački discounteri upravo u inozemstvu kući donose najveću zaradu. Kada je riječ o Plusu, on je već odavno bio aktivan ali se nakon prodaje, za sada povlači. Tako je 174 filijala Plusa u Mađarskoj prodano tamošnjoj podružnici lanca Spar.