Franz Grimme je svjedok promjena u njemačkoj poljoprivredi: sjeća se kako je u jednom malom selu na sjeveru Njemačke, prije 30-40 godina ispred četiri, pet gazdinstava bio po jedan mali, crveni kombajn. Svaki seljak je obrađivao od 10 do 15 hektara. Danas sva ta polja zajedno obrađuje jedan farmer s jednom strojem.

Grimme je vlasnik tvrtke za proizvodnju poljoprivredne tehnike s tradicijom dužom od 150 godina. Inženjeri tvrtke "Grimme Landmaschinenfabrik" konstruirali su 1936. svoju prvi kombajn za branje krumpira koji je ubrzo postao pravi prodajni hit. Danas Grimme spada u vodeće poduzetnike u svom sektoru, zapošljava 2.200 radnika i godišnje proda poljoprivrednih strojeva u vrijednosti od 280 milijuna eura.

Sljedeći zadatak: iskoristiti raspoložive resurse

No sektor poljoprivrednih strojeve se nalazi u prijelomnom razdoblju. Kroz fazu promjene koju je označavao trend prodaje sve manjeg broje velikih strojeva umjesto mnogo manjih, branša je već prošla. Pred inženjerima se sada nalaze drugi zadaci, kao na primjer - postizanje veće efikasnosti. Inženjer Hermann Garbers kaže da se pri tom ne teži samo gospodarskoj efikasnosti već i optimalnom korištenju raspoloživih resursa.

Garbers je upravi firme "Claas-Gruppe", koja godišnje proda agrotehnike u vrijednosti od 3 milijarde eura. "Voda i plodno tlo su ograničeni resursi. Moramo ih efikasno koristiti kako bi smo nahranili što više ljudi", kaže on.

Slično govori i Andreas Klauser iz nizozemske tvrtke "CNH Global", također jednog od divova u sektoru poljoprivrednih strojeva: "Jedan od najvećih izazova je da se osigura hrana za čovječanstvo. Do 2050. će na svijetu biti više od 9 milijardi ljudi koji će se morati prehraniti od postojećih izvora."

Efikasniji strojevi već postoje. To su recimo traktori kod kojih se tlak u gumama automatski mjeri i prilagođava tlu: na cesti je veći, kako bi se uštedjelo gorivo, a na polju niži, kako se zemljište ne bi nepotrebno utabalo. To opet znači da se prilikom oranja koristi manje energije, jer je tlo rastresitije.

Sjetva se, na primjer, već obavlja uz pomoć satelita. Sustav funkcionira kao i navigacija u automobilu, vodi stroj po poljima. Tako se štedi sjeme, ali i gorivo. Slična a se tehnika upotrebljava i za žetvu.

Međutim, ima i pravih novina: to je recimo senzor koji precizno može izračunati koliko prirodnog gnojiva treba određenoj površini. Time se također štedi gorivo, smanjuje zagađenje okoliša i olakšava život okolnom stanovništvu - manje gnojiva znači i manje smrada.

Povratak korijenima

Franz Grimme kaže da je satelitska tehnika na poljima svakako dobra stvar, ali ne svuda i ne za svakoga. Ova smatra da uza svu modernu tehniku ceh proizvođača poljoprivrednih strojeva ne bi smio zaboraviti svoje korijene i to iz jednostavnog razloga: "Moramo se vratiti jednostavnim stvarima. Našu visoku tehnologiju ne možemo tek tako primijeniti recimo u Pakistanu."

Ili u Africi, gdje se zbog porasta broja stanovnika, a time i potrebe za hranom, sljedećih godina očekuje velika potražnja za poljoprivrednom. Strojevi za Afriku moraju biti uređaji koje krasi ne toliko high-tech koliko pouzdanost i jednostavnost, kako bi ih poljoprivrednik u svakom trenutku popraviti sam.