Radi se o samo jednom pismu. No i ono je novi dokaz, u nizu ostalih dosadašnjih poteza Pape Franje, da u Vatikanu puše neki novi vjetar. Nekoliko dana nakon proglašenja novih 19 kardinala, 77-togodišnji poglavar Katoličke crkve pismeno se obratio novim visokopozicioniranim predstavnicima klera sljedećim riječima: "Kardinalska pozicija nije ni promaknuće, ni počast, a ni ukras. Ona je jednostavno služba koja nalaže širenje pogleda i srca". Novi kardinali, kako nadalje stoji u direktnom Papinom pismu, bi svoju službu trebali prihvatiti "jednostavna i skromna srca" bez trunke "tašte svjetovnosti".

Globalni kolegij

Ova poruka inače vrijedi za sve dušobrižnike diljem svijeta. Svojom prvom inauguracijom novih kardinala otkako je došao na čelo Vatikana, Papa želi kardinalski kolegij učiniti još globalnijim te tako na poseban način istaknuti strukturu Katoličke crkve kao globalne, svjetske zajednice. Istodobno se Papa Franjo okružuje najbližim suradnicima iz čitavog svijeta. 122 kardinala su ujedno i papini najbliži savjetnici. Pored očekivanih novih kardinala, poput papinih najvažnijih i najbližih suradnika, nadbiskupa Pietra Parolina i Gerharda Ludwiga Müllera, Papa Franjo se prije svega u imenovanju sjetio katolika Azije, Afrike i Srednje Amerike..

Jak utjecaj talijanskog klera

Još uvijek polovina od 122 kardinala dolazi iz Europe iako samo svaki četvrti katolik danas živi na Starom kontinentu. Iako kardinalski kolegij nije zamišljen kao reprezentativni gremij zastupnika vjernika iz čitavog svijeta, upada u oči da njegov sastav ne oslikava drastične promjene koje su se posljednjih desetljeća dogodile po pitanju globalne zastupljenosti Katoličke crkve. Posebno se ističe činjenica da od 61 kardinala iz Europe gotovo polovina (28) dolazi iz Italije. Utjecaj talijanskog klera kako u kuriji, vatikanskom državnom aparatu, tako i u samom kardinalskom kolegiju je ogroman.

No danas preko polovice svih katolika na svijetu živi na oba američka kontinenta, pretežito u Latinskoj Americi. Iz Latinske Amerike dolazi samo 19 kardinala. I ovdje Papa Franjo želi proširiti utjecaj postavljajući po jednog kardinala iz Nikaragve, Čilea i Haitija. Najvidljivije su papina nastojanja za globalizacijom Crkve: budući kardinalski kolegij će činiti i 14 kardinala iz Afrike i 12 iz Azije. Prilikom posljednjeg izbora pape vrijeme, kako su to naglašavali mediji, još nije bilo zrela za nekog poglavara Katoličke crkve iz Azije ili Afrike. Ali sastav kardinalskog kolegija ovu mogućnost sve više čini izglednom.