Novi sukob između golferskih investitora i aktivista u obrani prirode i okoliša u Hrvatskoj razvija se oko pitanja šumskih područja. Jer, netom dovršena javna rasprava o nacrtu Zakona o šumama u prvi plan među ostalim donosi jedan vrlo kontroverzni detalj: tzv. u šume posebne namjene, što bi se trebalo odnositi na npr. upotrebu za znanstvene ili obrambene svrhe, mogle bi ubrajati i one koje su voljom privatnih ulaganja odabrane za izgradnju golf-terena. Ranije to nije bio slučaj: golf se morao držati podalje od šumovitih zona. Ipak, sličnih je pokušaja izmjena zakona bilo i prije ovoga – čak dvaput.

Golferi su pritom u više navrata nastojali prodrijeti na šumska zemljišta, ili njima preblizu. I to ponajprije duž Jadrana, od krajnjeg sjevera do krajnjeg juga Hrvatske. U slučaju šume Brkač kod Motovuna 2008. godine spriječeni su službenim mišljenjem eksperata. No, jedan od njih platio je svoju principijelnost skorim gubitkom funkcije, uz javni skandal. Šumi na brdu Srđ iznad Dubrovnika, pak, uporno se odriče prirodna vrijednost, ali tereni za golf još nisu izgrađeni, zbog nekih drugih ekoloških dubioza. Atak je u međuvremenu pretrpio i zaštićeni šumoviti poluotok Oštrica kod Šibenika.

Šume jeftinije od poljoprivrednih zemljišta

"Golferi vole šumu oko terena, i to zaista lijepo izgleda, no pitanje je što to čini šumi, barem u slučaju Hrvatske", kaže prof. Ivica Tikvić sa Šumarskog fakulteta u Zagrebu. Ovog stručnjaka iz fakultetskog Zavoda za ekologiju i uzgajanje šuma konzultirali smo radi njegove načelno neutralne pozicije: "Korist od šuma je golema i mnogostruka, dok s druge strane imamo toliko zapuštenih poljoprivrednih zemljišta. No, ona su većinom isparcelirana i privatna te golferskim ulagačima baš i ne pašu. Njima bi ovakav zakon išao na ruku i zato da mogu otkupljivati državna šumska zemljišta koja su u pravilu veća."

Šumsko zemljište, saznajemo, trenutno je najjeftinije od svih kategorija u podjeli. "Mnogi misle da se šuma lako zamijeni", dodaje prof. Tikvić, "i da jednostavno posječeš jednu šumu, a zasadiš drugu. Nije tako, inače bismo ih vjerojatno imali puno više." Jer, šuma ne raste tako lako na npr. poljoprivrednom zemljištu, njoj treba specifično šumsko tlo, ona nastaje kroz stotinu i više godina. "Imamo puno degradiranih šuma, a i nije isto govorimo li o pravoj šumi ili o plantaži i pošumljenoj površini. Šuma je čitava jedna kompleksna životna zajednica i prostor", zaključuje naš sugovornik sa Šumarskog fakulteta.

Komercijalizacija javnih i prirodnih dobara

Tereni za golf, međutim, mogu narasti – s dovoljno novca za pripremu tla – takoreći preko noći. Šume postaju utoliko idealna meta golferskim ulagačima, naročito ako popušta zaštita nad njima. "One se tretiraju kao resurs za kojim vlast poseže čim je sustigne nedostatak plana i strategije na gospodarskom planu. U nemoći da smisle i provedu suvisao gospodarski program, dosadašnje - uvjetno rečeno, i lijeve i desne - vlade, bez razlike pribjegavaju liberalizaciji legislative, a napose komercijalizacije prirodnih resursa", rekao nam je pravnik Enes Ćerimagić, potpredsjednik udruge Zelena akcija.

"Uvijek se te izmjene prikazuju trenutno nužnima i minimalnima, a s vremenom su se minimalne intervencije akumulirale, dok nužnost ne jenjava. Nema jasne politike gospodarenja šumama, ali svakih par godina se dopušta novo zadiranje - za lokalne prostorne aspiracije, za gospodarske zone ili golf-terene i turizam." Ćerimagić smatra da bi eskalacija takvih nasrtaja na zajednička i prirodna dobra mogla izazvati javni bijes mnogih, koji će se vladi vratiti kao bumerang. I to naročito, po njegovu mišljenju, zbog simultanog, nametnutog prezasićenja javnog prostora takozvanim. ideološkim temama.