„Osnivačka legenda ambicioznih ekonomija je izblijedjela, države BRICS-a trenutno doživljavaju svoj geopolitički trenutak“, objašnjava Günther Maihold, zamjenik direktora Zaklade znanost i politika (SWP), u razgovoru za DW. On kaže da ta grupa država pokušava preuzeti ulogu glasnogovornika za globalni jug kao „suparnički model za skupinu G7".

Skraćenicu BRIC je skovao Jim O'Neill, bivši glavni ekonomist financijske tvrtke Goldman Sachs. Grupa se isprva sastojala od četiri zemlje – Brazila, Rusije, Indije i Kine. One su od početka novog milenija dugo imale visoke stope gospodarskog rasta. Skraćenicom se htjela skrenuti pažnja investitora na nove industrijske zemlje. Iz marketinške strategije nikla je međudržavna suradnja. Prvi samit ove četiri zemlje organiziran je 2009. u ruskom Ekatarinburgu. Već sljedeće godine pozvana je Južna Afrika da se priključi grupi, što je ona i prihvatila.

Konkurencija Svjetskoj banci

Zemlje BRICS-a su 2014. osnovale Novu razvojnu banku (New Development Bank, NDB) sa startnim kapitalom od 50 milijardi američkih dolara kao alternativu Svjetskoj banci i Međunarodnom monetarnom fondu. Dodatno je stvoren mehanizam podrške likvidnosti (Contingent Reserve Arrangement, CRA), koji članicama grupe priskače u pomoć u slučaju problema s likvidnošću.

Ove financijske institucije nisu atraktivne samo za zemlje okupljene u BRICS nego i za ostale zemlje u razvoju koje su imale bolna iskustva s programima prestrukturiranja i štednje koje su nametali Međunarodni monetarni fond i Svjetska banka. U kriznim vremenima te zemlje ne bi zavisile samo od ovih institucija.Zato je niz zemalja izrazio zanimanje za pristupanje BRICS-u.

Banka NDB koju je osnovao BRICS već se otvorila za druge zemlje. U njoj od 2021. financijski sudjeluju Egipat, Ujedinjeni Arapski Emirati, Urugvaj i Bangladeš. Međutim, njihov ulog je znatno manji od osnivačkog kapitala punopravnih članica koji iznosi po deset milijardi dolara.

U smjeru proširenja

Južnoafrička ministrica vanjskih poslova Naledi Pandor je potvrdila kako postoji „velika zainteresiranost širom svijeta" za BRICS. „Na mom stolu su molbe za prijem Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Egipta, Alžira, Argentine, Meksika i Nigerije", rekla je ona u jednom televizijskom intervjuu. Dodala je da su članice BRICS-a spremne razgovarati o proširenju grupe, ali da se prvo mora razgovarati o kriterijima prijema. Prema njenim riječima, tema će biti na dnevnom redu sljedećeg samita koji će se održati u Južnoj Africi.

Gospodarske razvoj zemalja BRICS-a nije više ni sličan onom osnivačkom mitu o visokim stopama rasta novih industrijskih zemalja. Od pet zemalja samo Kina bilježi kontinuirani i ekspanzivni gospodarski rast.

Kina je između 2010. i 2021. utrostručila svoj bruto domaći proizvod – sa šest na 18 bilijuna američkih dolara. U istom razdoblju gospodarstva Brazila, Južne Afrike i Rusije su stagnirale. Indiji je pošlo za rukom da gotovo udvostruči BDP – s 1,7 na 3,1 bilijun dolara.

Nema sankcija Rusiji

Rat u Ukrajini je povećao odmak BRICS-a prema Zapadu. Indija, Brazil, Južna Afrika i Kina nisu uvele sankcije Moskvi. To se pokazuje po rekordnoj trgovinskoj razmjeni Indije i Rusije ili po ovisnosti Brazila od ruskog umjetnog gnojiva.

„Rat u Ukrajini je doveo do diplomatske podjele između Zapada i zemalja koje podržavaju Rusiju“, zaključuje Matthew Bishop sa Sveučilišta Sheffield u svom članku za časopis Economics Observator. On dodaje da to zamagljuje dugogodišnju prisnu suradnju zapadnih financijskih institucija i zapadnih elita s Putinom. Međutim Maihold ne doživljava BRICS kao antizapadnu konstelaciju, nego kao platformu za ostvarivanje nacionalnih interesa. „Južna Afrika, Indija i Brazil se žele kretati između svjetova. Žele s distance ostvariti najbolje opcije za nacionalni razvoj", objašnjava. Prema ovom stručnjaku radi se o tome da te zemlje u „borbi divova dobiju najbolje za sebe, pa kažu da nije pogrešno da se angažiraju u BRICS-u jer ne ovise od Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda, ako se nađu u financijskoj krizi".

Maihold kaže da Kina u BRICS-u vidi platformu za svoje globalne političke ambicije, navodeći kao primjer ponudu Pekinga da posreduje u ratu u Ukrajini, ali i zajedničku vojnu vježbu Rusije i Kine u Južnoj Africi. Maihold kaže da je Zapad prepoznao promjenu strategije i pokušava nešto protiv toga poduzeti. „Na samit G7 2022. u Njemačkoj otvoreno su pozvali Južnu Afriku i Indiju kako bi izbjegli da u svjetskoj politici dođe do suprotstavljenih viđenja G7 i BRICS-a".

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu