Automobili, alati, knjige: za Carinu Breisch je sasvim normalno da te stvari unajmi ili posudi. „Zašto ne bismo posuđivali odjeću", pitala se Breisch. Dok je ona živjela u Stuttgartu u studentskoj stambenoj zajednici bilo joj je sasvim normalno da posuđuje odjeću od kolegica kao i da one posuđuju njezinu odjeću. Tako gotovo nikad nije trebala nešto novo.

Po navodima Saveznog ministarstva okoliša (BMUV) Nijemci prosječno kupe šezdeset odjevnih predmeta godišnje. Kroz „fast fashion" novi trendovi i kolekcije dolaze na tržište u sve kraćim razmacima. Odjeća je često jeftina i omogućuje kratkoročno zadovoljavanje želja konzumenata. Pritom se svaki peti odjevni komad gotovo uopće ne nosi. Proizvodnja odjeće u svijetu je u posljednjih dvadesetak godina više nego udvostručena. „Ispunjene su sve karakteristike ekscesivnog, neodrživog razvitka", stoji na web-stranici Saveznog ministarstva okoliša.

Rijetki iznajmljuju odjeću

Suprotan trend se naziva „slow fashion". Tu je održivost u prvom planu. Prema jednom reprezentativnom ispitivanju organizacije za zaštitu okoliša Greenpeace, objavljenom krajem srpnja, iznajmljivanje odjeće kod komercijalnih ponuđača je još uvijek vrlo rijetko. Samo sedam posto ispitanika su već unajmili odjeću kod komercijalnog ponuđača. Ali, izgleda da je taj model popularniji kod mlađih ljudi. Kod ispitanika u dobi između 18 i 29 godina njih 15 posto je već posuđivalo odjeću kod komercijalnih ponuđača.

„Mislila sam, tu mora nešto postojati", kaže Carina Breisch. Istraživala je po internetu i naišla na komercijalnog ponuđača koji se zove „Kleiderei". Tamo korisnici mogu sklopiti pretplatnički ugovor i za 29 eura mjesečno posuditi četiri odjevna komada istovremeno i po potrebi zamijeniti ih novim. Podružnice toga ponuđača postoje u Kölnu, Freiburgu i Berlinu. A uskoro i u Stuttgartu gdje će Carina Breisch otvoriti vlastitu filijalu.

Šefica Kleidereia je Lena Schröder. Ona od 2016. ima podružnicu u Kölnu. Prvotno je s prijateljicom osnovala Kleiderei kao tvrtku za online-iznajmljivanje. Ali, to su zatvorile 2018. godine. Lena Schröder je preuzela ime i koncentrirala se na stacionarne dućane. Dućani u Freiburgu i uskoro u Stuttgartu su samostalne tvrtke koje koriste marku i strukture Kleidereia – i za to plaćaju.

Manje proizvodnje, manje konzuma

Lena Schröder je studirala modni dizajn i za vrijeme studija je primijetila da joj se tekstilna industrija ukupno gledano ne sviđa te da ne želi raditi za takvu industriju. Ona u svojim dućanima klijentima puno stvari objašnjava u vezi s održivošću. To je proces koji će trajati još nekoliko godina, kaže ona, „dok i prosječna šoperica bude otvorena za posuđivanje odjeće".

Da bi se modu stvarno konzumiralo održivije mora se kupovati svjesnije i manje, kaže Schröder. Posuđivanjem klijentice imaju mogućnost češće promjene. Ali, dugoročno trend mora ići prema tomu da se odjeću duže koristi i da se povremeno neki odjevni predmet posudi. „Mora jednostavno biti manje proizvođeno i manje konzumirano", kaže Schröder.

Savezno ministarstvo okoliša savjetuje da se odjevne predmete unajmljuje ili posuđuje kako bi se bolje čuvalo okoliš. To može funkcionirati u krugu poznanika, ali u međuvremenu ima više online-portala koji nude iznajmljivanje odjeće. I oni nude razne mogućnosti. Tako neki ponuđači, kao Kleiderei, nude iznajmljivanje u vidu pretplate, ali samo online. Može se unajmiti i neke odjevne predmete za posebne prilike. Vjenčanica za iznajmljivanje stoji samo mali dio cijene nove vjenčanice. Aplikacija jednog ponuđača nudi mogućnost da korisnici sami iznajmljuju odjeću ili da unajme odjeću druge privatne osobe. Jedan ponuđač nudi pakete s više odjevnih predmeta koji se mogu dobro međusobno kombinirati. I luksuzne torbice se mogu unajmiti u vidu pretplate i redovito mijenjati.

Najodrživije je ono što ne treba proizvoditi

„Modne marke moraju se iz proizvođača pretvoriti u ponuđača usluga", kaže stručnjakinja za konzum iz Greenpeacea Viola Wohlgemuth. Novi odjevni predmeti bi morali načelno biti dugovječniji i morali bi se moći popraviti, ali prije svega moraju biti nuđene usluge popravka, iznajmljivanja i zamjene kao i secondhand-moda i to mora postati novi standard, kaže ona. Wohlgemuth pozdravlja modele iznajmljivanja jer tako „svakodnevni konzum postaje održiviji". Potreba da se nosi nešto novo može i tako biti zadovoljena. Najodrživiji odjevni predmet je onaj koji ne mora biti nanovo proizveden, naglašava Wohlgemuth.

Modne i odjevne marke za srednji sloj karakteriziraju kvaliteta, dugotrajnost vrijednosti i dobar kroj, priopćila je jedna glasnogovornica Saveza njemačke tekstilne i modne industrije. Time su one u trendu kad se radi o odjeći koja dugo traje, koja se može popraviti i koja ide u kružno gospodarenje sirovinama. Iznajmljivanje i posuđivanje radne odjeće važan je model njemačkih tekstilnih poduzeća.

Klasična trgovina na malo ima model prodaje robe, kaže jedan glasnogovornik Trgovinskog saveza tekstila, cipela i kožne robe (BTE). „Trgovina čini ono što kupac želi." Posuđivanje je zanimljiv model i ako to postane trend onda će i trgovina slijediti taj trend, kaže on.

aj/dpa

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu