Nakon gotovo desetljeća stagnacije i propadanja, dolaskom novog vodstva na čelo Zagreb filma – kuće pri kojoj je i nastala famozna Zagrebačka škola, za hrvatsku su animaciju počela neka bolja vremena - bilo je to još krajem 2004. godine. Posla je bilo puno – trebalo je vratiti autorima povjerenje u Zagreb film, financijski ga konsolidirati, ali rezultati su tu – nove filmove stvaraju i veterani i debitanti, kopije klasika Zagrebačke škole se obnavljaju, a dosadašnji Dan hrvatske animacije od ove je godine dvodnevni festival, koji bi – kako ističu organizatori iz Zagreb filma i hrvatske ASIFA-e trebao postati “punokrvni festival koji će promovirati animaciju kao ozbiljnu umjetničku formu, te ojačati veze s tradicijom i regijom”. Taj premijerni Festival hrvatskog animiranog filma održan je protekloga vikenda (20.-21.2.2010.) u zagrebačkome kinu Europi.

Pregledavajući radove koji su uvršteni u program jedan od članova žirija, redatelj Petar Krelja primijetio je da je zahvaljujući novim tehnologijama posebno napredovalo dječje stvaralaštvo jer je vidio – kako kaže – “prave male dragulje”, a impresivna su ostvarenja i drugih neprofesionalaca: “Mimo profesionalne proizvodnje postoji svijet kreativaca različitih generacija iz čije proizvodnje izlaze izuzetno nadahnuta ostvarenja.”

Što se financira iz javnih fondova?

Posebna se pozornost na festivalu obratila na animirane filmove koji su financirani novcem iz javnih – gradskih i državnih fondova, kaže producent Draško Ivezić, navodeći kako postoje slučajevi da “filmovi koji se rade vrlo profesionalno ne dobiju sredstva na natječajima - što je znakovito”.

“Zato je bilo zanimljivo na jednom mjestu vidjeti kakvi su projekti dobivali javna sredstva, što je i svojevrsna mala škola ili poučak za sve one koji imaju mandat da biraju projekte koji će se financijski podržati”, nadovezuje se umjetnička direktorica festivala Vesna Dovniković, pojašnjavajući da su u konkurenciju izravno ušli svi filmovi snimljeni proračunskim novcem, dok su oni iz privatnih produkcija prolazili predselekcijsku komisiju.

Restaurirani legendarni radovi Zagrebačke škole

Osim poruke koja je poslana nadležnim gradskim i državnim institucijama, za prvo izdanje festivala posebno je važno okupljanje autora i producenata koji na istom mjestu mogu razgovarati o aktualnim problemima struke, napominje Draško Ivezić. “Voljeli bismo pokrenuti projekte koji će se doista i razvijati – u zadnje vrijeme stalno viđam neke pilot epizode serijala koji se ne realiziraju”, kaže Ivezić dodajući da komercijalna proizvodnja gotovo ne postoji te da se svodi na reklamne filmove što je loše za struku: “To znači da stotine stručnjaka – autora, animatora, fazera ovise isključivo o državnim dotacijama.”

Za publiku je, pak, najveća poslastica bila projekcija restauriranih filmova Zagrebačke škole – 8 radova koji su se našli među 84 najbolja animirana filma nastala između 1908. i 1997. godine u jednoj od najpoznatijih antologija žanra. Legendarna su to djela “oskarovca” Vukotića, zatim Dovnikovića, Dragića, Boureka, Mimice, Kolara, Gašparovića i Marušića. “Kroz godine su se te filmske kopije prilično istrošile i po festivalima bismo se uvijek crvenili od srama kad su se prikazivali jer su kopije bile toliko loše da se nisu vidjeli ni prava boja ni linije”, komentira Vesna Dovniković.

Kako i dolikuje pravom festivalu, koji će uzgred budi rečeno ići bijenalnim ritmom, podijeljene su i nagrade, koje uključuju za animatore i toliko nužan novčani dio. Nagrada za životno djelo uručena je veteranu Zagrebačke škole, autoru “Velikog mitinga” i mnogih drugih filmova, koji i s 80 godina ne prestaje stvarati – Borivoju Dovnikoviću Bordi.

Autor: Vid Mesarić

Odg. ured: Andrea Jung-Grimm