Andreas Ernst, dopisnik Neue Zürcher Zeitunga iz Beograda pod naslovomNZZ: "Koatien pflegt die Feindschaften mit seinen Nachbarn" piše: „Najnoviji član EU-a i četiri godine nakon pristupa ostaje iza onoga što se očekivalo pristupom. Umjesto da preuzme vodeću ulogu (u regiji), Hrvatska se svađa sa svojim susjedima – i sa samom sobom." U članku se naglašava i razočaranje u Hrvatskoj što članstvo u EU-u nije donijelo i gospodarski polet, ali se onda čitatelje podsjeća na sporove koje vodi Hrvatska: sa Slovenijom oko Piranskog zaljeva, a onda i mišljenje hrvatske predsjednice Grabar Kitarović kako u Bosni i Hercegovini „stoji deset tisuća islamista kako bi poveli 'sveti rat' u Europi. Što je glupost. Broj muslimanskih fundamentalista je narastao nakon rata. Ali samo beznačajna manjina se bori za džihad", piše švicarski list.

NZZ podsjeća i kako su „oba prethodnika hrvatske predsjednice bili svjesni odgovornosti" prema Bosni i Hercegovini i tamošnjim Hrvatima, „ali Grabar Kitarović smatra da to nije potrebno". U članku se potom nastavlja popis sukoba sa susjednim zemljama: s Mađarskom oko INE, o „samovoljnim trgovinskim akcijama protiv Srbije, nikakvoj distanci od bosanskih Hrvata koji se žele odvojiti u vlastiti 'entitet'", piše NZZ ovog ponedjeljka (9.10.) „Zašto te trzavice dobivaju toliku težinu, makar s premijerom Plenkovićem na čelu vlade stoji umjereno konzervativan bivši diplomat s europskim horizontom? Na ovo pitanje ima dva odgovora. Jedno je da Plenković ima samo tijesnu većinu u Parlamentu. Ovisan je o nepouzdanoj podršci krajnje desnice i manjinskih stranaka. Nedostaje mu sigurna moć kod kuće kako bi poveo čvrsti kurs."

Hrvati imaju dovoljno neprijatelja i među sobom

Novinar Andreas Ernst nastavlja: „Drugo je da uvijek iznova izbija žestoki sukob kultura u radu vlade. Kao i u mnogim drugim europskim zemljama su i u Hrvatskoj ojačale revizionističke snage koje imaju 'neopterećen' odnos prema povijesti Drugog svjetskog rata." Kao primjer, u tom tekstu se spominje spomen-ploča postavljena upravo u Jasenovcu žrtvama Domovinskog rata sa fašističkim pozdravom i natezanje vlade s veteranima. „Trenutno se vodi neopisiva rasprava u kojoj predsjednica ustaški pozdrav želi rehabilitirati kao starohrvatsku parolu koja je bila 'zloupotrebljena'. Nerazjašnjeni odnos prema povijesti, sukob kultura u zemlji i bojažljivo očijukanje prema desno – sve to sprječava da (hrvatska) vlada izvuče više iz teško izborenog članstva u Europskoj uniji", zaključuje ovaj članak u Neue Zürcher Zeitungu.

Zapravo ne samo politički, nego i sportski komentatori tumače „paniku" (TAZ: Großes Marionettentheatar ) u hrvatskom nogometu i tijesnom sponom tog sporta s kriminalom u toj zemlji. Nakon izjednačujućeg pogotka finske reprezentacije, Hrvatskoj se uoči susreta s Ukrajinom lako može dogoditi da ne uspije ući na Svjetsko nogometno prvenstvo. Tako Berlinski Tageszeitung citira prijedlog Ćire Blaževića tko da dođe umjesto Ante Čačića: „Imam bolji prijedlog, ne, zapravo dva: Davor Šuker i Zdravko Mamić to sami trebaju preuzeti" da bi onda u listu objasnili: „Ozbiljnost je stvar za sebe u hrvatskom nogometu. Nogomet u toj zemlji je u znaku optužbi za korupciju i potkupljivanje" i podsjeća na optužbe kojima se tereti braću Mamić, ali i optužba za krivokletstvo protiv Luke Modrića kada je on ipak odustao od izjave kojom bi teretio Mamića.

Što se novog izbornika hrvatske momčadi tiče, Der Spiegel: Neuer kroatische Nationaltrainerpiše kako „ima dva dana za pripremu susreta godine", a i novinaru TAZ-a se čini da imenovanje ovog „bivšeg prosječnog igrača centra koji je posljednjih sedam godina proveo kao trener na Arapskom poluotoku" je „podjednaka ludost" kao i poziv Blaževiću da preuzme to mjesto.