„Presuda protiv Alekseja Navaljnog je daleko od svakog prava. Navaljni mora biti smjesta pušten na slobodu“, prenosi izjavu njemačke kancelarke Angele Merkel glasnogovornik vlade Steffen Seibert. Reakcije čitavog niza drugih zapadnih političara na demonstraciju policijske sile protiv prosvjednika u Rusiji i na osudu Navaljnog na zatvorsku kaznu od dvije godine i osam mjeseci su praktično identične i jedino se nešto razlikuju po žestini izraza.

S posebnim zanimanjem se očekivala reakcija nove vlade u Washingtonu, osobito jer se u ruskim krugovima upravo „strane sile“ i Amerika optužuje za podršku prosvjednicima. Novi američki ministar vanjskih poslova Antony Blinken je oštro osudio uhićenje Navaljnog i zbivanja u Rusiji i dodao kako „vlada Rusije čini golemu grešku ako vjeruje da se tu radi o nama. Radi se o njihovoj vladi: o frustraciji ljudi Rusije zbog korupcije i autokracije i mislim da trebaju gledati prema sebi, a ne prema van".

Na tisuće uhićenih

Britanski ministar vanjskih poslova Dominic Raab pak napada ovu „perverznu presudu“ kojom se kažnjava žrtva pokušaja trovanja, a ne počinitelji. Povjerenik EU-a za vanjsku politiku Josep Borell upozorava Moskvu kako je to očito kršenje preuzetih obveza Rusije na području načela pravne države i temeljnih sloboda. U poruci na društvenim mrežama podsjeća i na presudu Europskog suda za ljudska prava koji je postupak protiv Navaljnog ocijenio samovoljnim i neprimjerenim, a povjerenik EU-a planira već ovog četvrtka posjetiti Moskvu.

Mnogi komentatori glavni razlog ove osude Navaljnog vide u srdžbi Vladimira Putina jer je oporbeni političar objavio detaljni opis goleme palače koju si je ruski predsjednik dao sagraditi na Krimu. A to se, uoči izbora za ruski parlament, vladaru Kremlja nije nimalo dopalo: protiv prosvjednika su u ruskim gradovima poslani brojni pripadnici Nacionalne garde, a sukobi su nakon vijesti o osudi Navaljnog još eskalirali. Kako javlja agencija Interfax, ovog utorka i ove noći je privedeno najmanje 1.400 osoba – većina je uhićena na prosvjedima u samoj Moskvi. Portal ovd-Info govori o čak 5.500 uhićenih diljem Rusije. Prosvjednici tvrde kako snage reda čak odbijaju pružiti liječničku pomoć brojnim ozlijeđenima.

Što nam je činiti?

No usprkos brojnim kritikama sa Zapada, ne čuje se mnogo ideja što bi se uopće moglo učiniti. Doduše novi američki ministar Blinken je izjavio kako je Trump propustio reagirati na čitav niz provokacija i laži iz Rusije protiv SAD-a, ali i kako Joe Biden „nije mogao biti jasniji“ u svom prvom telefonskom razgovoru s Putinom prošlog tjedna. No predsjednik Njemačko-ruskog foruma, političar SPD-a Matthias Platzek također osuđuje nasilje i zatvorsku kaznu za Navaljnog, ali dodaje kako nekakve nove sankcije protiv Rusije ništa ne bi donijele: „Već i posljednje sankcije prije šest godina ništa nisu poboljšale, prije su pogoršale stanje.“ On smatra kako smo s „Rusijom nekamo dospjeli samo ako smo razgovarali kao ravnopravni partneri" i kako se to svakako mora nastaviti i u ovim okolnostima.

No mediji poput nizozemskog De Volkskranta imaju drugo mišljenje: „Već mjesecima pred očima Europe preko kontinenta se valja crni oblak ugnjetavanja. Europski političari izražavaju zabrinutost, ali su bespomoćni. To Putinu i ( bjeloruskom predsjedniku) Lukašenku ostavlja slobodne ruke. Tako kako se oni kriju iza 'zavjere Zapada', tako se i europski političari kriju iza vlastite nemoći. Oboje je iluzija. Skretanje pogleda nije strategija", piše nizozemski list.

aš(agencije)