Obala Bjelokosti promijenila je vojnu suradnju s Francuskom, bivšom kolonijalnom silom. Predsjednik Alassane Ouattara u svom je novogodišnjem govoru poručio da će 43. bataljun pomorske pješačke brigade BIMA u Port-Bouetu u Abidjanu, gdje su stacionirane francuske trupe, biti predan oružanim snagama Obale Bjelokosti u siječnju 2025. godine. Povlačenjem francuskih trupa iz Obale Bjelokosti Francuska sada zadržava snage samo u Džibutiju i Gabonu.

Seidik Abba, analitičar i predsjednik Centra za studije o Sahelu (the Center for Studies and Reflections on the Sahel), tvrdi da dva ključna faktora – unutarnji i vanjski – objašnjavaju tu odluku: „Tu su unutarnji politički faktori jer, kao što znamo, Obalu Bjelokosti čekaju predsjednički izbori u 2025. godini, obilježeni mnogim nesigurnostima", rekao je za DW Seidik Abba.

Ouattara, 83-godišnji predsjednik koji je na vlasti od 2010. iskoristio je svoj novogodišnji govor kako bi najavio predsjedničke izbore u listopadu 2025., rekavši kako se nada da će oni biti „mirni" te jednako tako „transparentni i demokratski". No, Outtara još nije rekao planira li se kandidirati i za četvrti mandat.

Regionalni utjecaj

Seidik smatra kako je Outtarovo obraćenje također i potvrda anti-francuskog raspoloženja koje se u posljednjem desetljeću proširilo Zapadnom Afrikom.

"U podregionalnom kontekstu trenutno puše suverenistički vjetar, pa su vlasti Obale Bjelokosti željele ovom objavom potvrditi svoju privrženost tom suverenističkom zahtjevu", kaže Seidik za DW.

U obraćanju predsjednika Outtare mnogi su primijetili ozbiljnost kada je rekao: „Možemo biti ponosni na našu vojsku koja je učinkovito modernizirana. Upravo smo zbog toga i donijeli odluku o usklađenom i organiziranom povlačenju francuskih snaga iz Obale Bjelokosti."

To govori da je odluka donesena dogovorom Francuske i Obale Bjelokosti. Seidik Abba napominje da je Pariz, obzirom na nedavna iskustva Francuske u Senegalu i Čadu, želio izbjeći bilo kakva iznenađenja: „Ovakav pristup ima smisla jer omogućava i Francuskoj i Obali Bjelokosti da zadrže vanjski dojam, dok istovremeno pokazuje da Obala Bjelokosti ostaje dio suverenističke dinamike koja se promatra u regiji“, rekao je Abba za DW.

Francuske snage polako istisnute iz Zapadne Afrike

Francuska se godinama pripremala za ono što naziva „reorganizacijom" vojnih odnosa nakon prisilnog odlaska njezinih trupa iz Malija, Burkine Faso i Nigera, u kojima je vlast neprijateljski nastrojena prema bivšoj kolonijalnoj sili.

U prosincu 2024., u razmaku od jednog sata, Senegal i Čad su objavili odlazak francuskih vojnika sa svog teritorija. 26. prosinca Francuzi su prvu vojnu bazu vratili Čadu – posljednjoj zemlji Sahela koja ih je ugostila.

Ovakav razvoj događaja zatekao je Francuze, tvrdi to Alex Vines, direktor Afričkog programa na Chatham House. „Francuska je planirala postepeno povlačenje te se nadala da će ipak imati neku vrstu manje prisutnosti", izjavio je za DW.

Kako bi izbjegao slično iznenađenje u Obali Bjelokosti, Pariz je postigao dogovor s Abidjanom, kaže politički analitičar Seidik Abba. No, južnoafrička analitičarka Tessa Dooms smatra da je borba Obale Bjelokosti da uravnoteži međunarodna partnerstva i sustave upravljanja dok održava sigurnost, bila je simbolična za regiju Sahela tijekom posljednjeg desetljeća.

„Režimi Sahela pokazuju da su sustavi koje su ljudi smatrali temeljnima i neospornima, poput demokracije, zapravo osporivi, posebno s pojavom novih afričkih lidera. Ustvari je  zdravo da postoji unutarnja rasprava o tome što je najbolje za Afriku", rekla je za DW.

„Do problema dolazi zbog strategije 'podijeli pa vladaj', zbog vanjskih interesa s kontinenta, što je kronični problem s kojim se Afrika bori. Čak i ako regija Sahel odbaci Francusku, ne može ju jednostavno otjerati – to bi značilo da mora pružiti ruku drugim silama", kaže Dooms.

Obala Bjelokosti na prekretnici

Druge države Sahela, poput Malija i Burkine Faso, od Rusije su tražile vojnu pomoć u borbi protiv džihadističkih pobunjenika, s različitim uspjehom. Analitičar Seidik Abba kaže kako Obala Bjelokosti ne pripada toj kategoriji. Francusko vojno povlačenje nije rezultat raskida obrambenih sporazuma, kao što je to bio slučaj u Maliju, Burkini Faso i Čadu.

„Vojna suradnja Francuske i Obale Bjelokosti će se nastaviti. U zemlji će uvijek biti francuskog vojnog osoblja, posebno na razmjeni i obuci. Primopredaja ne znači završetak suradnje niti je kraj udruživanju", za DW je rekao Abba.

Obala Bjelokosti ostaje francuski strateški partner u Zapadnoj Africi. Do sada je oko 1.000 francuskih vojnika bilo u 43. bataljunu BIMA - oni su imali ključnu ulogu u borbi protiv džihadista na području Sahela i zemalja na sjeveru Gvinejskog zaljeva.

Osim promjena vojnih saveza u zemljama Sahela uočljive su i brze promjene u gospodarskim i trgovinskim odnosima. Geopolitičke organizacije poput BRICS-a (međuvladina institucija koja uključuje Brazil, Rusiju, Indiju, Kinu, Južnu Afriku, Etiopiju, Iran, Egipat i Ujedinjene Arapske Emirate) imaju sve veći utjecaj i članstvo, tu je i Kina koja se postavlja kao alternativni poslovni partner umjesto zapadnih, nekadašnjih kolonijalnih saveznika. No, prema južnoafričkoj analitičarki Tessi Dooms, nema jedinstvene smjernice, ostavljeno je svakoj zemlji da sama pronađe svoj put naprijed.

„Postoje brojni bilateralni sporazumi, ali kada se radi o pridruživanjuBRICS-u, Kini ili SAD-u, u zadnjih otprilike pet godina vidimo gotovo potpuno smanjivanje uloge Afričke unije. To je zapravo prilično zabrinjavajuće“, smatra Dooms.

Ovaj tekst je preveden s engleskog jezika