"Amerika će ubuduće činiti puno više na vanjskopolitičkom planu nego u prošlosti. To je dobra vijest. Loša je vijest da će Amerika ubuduće i od partnera zahtijevati više angažmana." Tako je prije desetak dana na minhenskoj sigurnosnoj konferenciji američki dopredsjednik Joseph Biden u jednoj rečenici sažeo buduću politiku Baracka Obame u sklopu NATO-a. Obama je već najavio da će poslati dodatnih 17.000 američkih vojnika u Afganistan. Njemački ministar obrane Franz Josef Jung podsjeća pak Amerikance da važnu ulogu u stabiliziranju te zemlje mora igrati i - civilna obnova, što je prioritet njemačkog angažmana na Hindukušu: "Bez sigurnosti nema razvoja, a bez razvoja nema sigurnosti", kaže Jung.

"Korekcije" u Afganistanu

Nakon smjene u Bijeloj kući afganistanska misija Sjevernoatlantskog saveza doista bi mogla biti reformirana, a civilna komponenta mogla bi dobiti na važnosti u odnosu na vojnu. Zanimljivo je da je "korekciju" strategije nedavno najavio upravo Robert Gates, ministar obrane u vladi Georga Busha, koji je zadržao tu dužnost i nakon dolaska Obame na predsjedničku dužnost: "Bojim se da nas Afganistanci u međuvremenu sve više doživljavaju kao problem, a ne kao rješenje njihovih problema." Bez obzira na koji će način saveznici ubuduće dati svoj doprinos misiji u Afganistanu, najvažnije je da se pomogne Amerikancima, transatlantskim partnerima, tvrdi glavni tajnik Saveza Jaap de Hoop Scheffer.

Očekuje se i američki zaokret u politici prema Iranu i kompromis oko planiranog raketnog štita u Poljskoj i Češkoj. Rusija te planove smatra "prijetnjom" vlastitoj sigurnosti. Biden je prije nekoliko dana spomenuo da će u realizaciji tog projekta važnu ulogu imati troškovi i tehnika - što upućuje na vjerojatnu (privremenu) odgodu gradnje raketnog štita. Ruska je vlada u svakom slučaju već reagirala na novi ton iz Washingtona i najavila da će najvjerojatnije odustati od stacioniranja raketa kratkog dometa na području Kalinjingrada.