Neposredno prije početka njegovog ljetnog godišnjeg odmora, američki predsjednik Barack Obama očito je želio još jednom prijeći u ofenzivu. Kao glavne teme konferencije za tisak u Bijeloj kući, on je izabrao dvije posebno sporne; od posebne važnosti ne samo za SAD, već i za Njemačku. Prva tema tiče se programa nadgledanja i kontroliranja američke Agencije za nacionalnu sigurnost (National Security Agency, NSA), čiji je rad u Europi izazvao velike diskusije, ali i uznemirio veliki broj Amerikanaca. Druga tema vezana je za odnose s Rusijom. Oni se nakon Obaminog otkazivanja sastanka s ruskim premijerom Putinom (zakazanim za početak rujna) nalaze na vrlo niskoj razini. U oba ova slučaja veliku ulogu igra Edward Snowden. Objavljivanjem tajnih informacija vezanih za programe nadgledanja i kontroliranja, Snowden je američku vladu doveo u tešku situaciju – kako po pitanju unutarnje politike te zemlje, tako i one vanjske. Istodobno, pristanak Moskve da Snowdenu pruži azil na godinu dana, izazvao je dodatnu krizu između SAD-a i Rusije, što je na kraju rezultiralo i otkazivanjem susreta Baracka Obame i Vladimira Putina.

Paradoksalna situacija oko Snowdena

Obama je tijekom konferencije za tisak kratko spomenuo i Snowdena. Na pitanja novinara što misli o njemu, američki je predsjednik odgovorio kako „on nije domoljub“. No, s druge strane, Obama je priznao kako ipak bez Snowdena ne bi došlo do mjera do kojih će sada doći po pitanju rada NSA. „Imamo jednu doista paradoksalnu situaciju u kojoj se on nalazi u ulozi traženog zločinca. No, s druge strane, naša administracija priznaje kako bez njega i njegovih djela ne bi preispitala svoju dosadašnju politiku“, kaže Cory Welt, zamjenik direktora na Institutu za europske, ruske i euroazijske studije na Elliott School u Washingtonu.

Više kontrole prilikom nadgledanja – Obama želi vratiti izgubljeno povjerenje

Najavom o uvođenju više „transparentnosti“ i kontrole nad radom NSA-a kao i osnivanje neovisne komisije stručnjaka za te zadaće, Obama očito želi vratiti izgubljeno povjerenje. Naime, više od polovice Amerikanaca prema najnovijim anketama više nema povjerenja u njega te smatra kako informacije koje je NSA sakupila ne služe samo u borbi protiv terorizma.

No, Mark Jacobsen iz zaklade German Marshall ipak upozorava da usprkos tome što je Obama na spomenutoj konferenciji za novinare najavio početak jednog „novog razdoblja“ rada tajnih službi, da se u toj najavi ipak ne smije vidjeti nešto čega nema. „Obama se u svojoj najavi nije distancirao; ja nisam čuo da je on rekao kako namjerava programe nadgledanja ograničiti ili umanjiti“, rekao je Jacobsen. Isto tako, dok Obamina Demokratska stranka signalizira podršku tim novim programima nadgledanja, republikanci predsjedniku to isto predbacuju.

Hladni odnosi između Moskve i Washingtona

Podršku obje strane, Obama međutim dobiva kada je u pitanju njegova politika prema Rusiji. Na konferenciji za tisak Obama je izjavio kako se u sljedeće vrijeme u tim odnosima neće događati ništa posebno. “Pričekat ćemo i iznova ocijeniti kamo ide Rusija i što su naši osnovni interesi, te na osnovu toga vidjeti kakvi će biti naši odnosi”, rekao je američki predsjednik. Iako Obama tvrdi kako je njegov odnos s Putinom dobar, ipak je sada jasno da zbog neriješenog sukoba u Siriji kao i zbog Irana, on gubi strpljenje i postaje frustriran. “S njegove točke gledišta, otkazivanje sastanka s Putinom se nije moglo izbjeći. No ta situacija pokazuje kako zapravo postoji poveznica između te dvije zemlje, ali na kojoj se mora raditi”, rekao je Cory Welt. Samim time se susret ministara vanjskih poslova i obrane te dvije zemlje (samo dva dana nakon otkazivanja susreta Baracka Obame), može ocijeniti kao obećavajući, pozitivan signal.

“Siguran sam da su Rusi razmišljali o tome da otkažu ovaj sastanak. A ako se promotri govor tijela ministara s obje strane, može se reći da razgovori nisu protekli u opuštenoj atmosferi“, naglasio je Welt. No, usprkos napetostima, i ministri su zapravo odaslali sličnu poruku kakvu je odaslao i sam Obama na konferenciji za tisak: usprkos razlikama u mišljenju, pokušat ćemo konstruktivno surađivati kako naši odnosi ne bi u potpunosti potonuli. Toj slici odgovara i jasna poruka predsjednika Obame kako neće doći do bojkota Olimpijskih igara u Sočiju – što su tražili pojedini zastupnici u američkom Kongresu. Washington Post je naveo kako je „anuliranje posjeta Moskvi bila taktička odluka predsjednika Obame“ te kako, dugoročno gledano, američko-ruski odnosi mogu „funkcionirati samo uz mnogo angažmana na najvišoj razini“.