Ovogodišnji program obilježavanja 9. siječnja kao Dana Republike Srpske (RS), razvodnjen na nekoliko dana i fokusiran na memorijalne događaje širom RS-a, ukazuje na povlačenje entitetskog rukovodstva pred pritiskom prvenstveno Amerikanaca, a kao rezultat postizanja dogovora o ukidanju sankcija.

Izostanak masovnih okupljanja visokih dužnosnika na središnjim ceremonijama u prvi plan je gurnuo civilne organizacije i lokalne inicijative, kako bi se izbjegli direktni povodi za međunarodne sankcije. Ova promjena dolazi nakon što je Milorad Dodik, čelnik SNSD-a, prošle godine sklopio savez sa američkom administracijom – povukao je kontroverzne zakone iz Narodne skupštine RS-a, obećao suzdržanost i dobio ukidanje sankcija u zamjenu. Ipak, ofanzivni prizvuk nije izostao.

Jača i lepršavija

„Unatoč pokušajima da nas podijele, da dovedu sebi podobne, stranci ili „federalci“, Republika Srpska je u svojoj samosvijesti svakim danom sve jača, ljepša, lepršavija i postaje nešto što se neće moći osporavati“, rekao je predsjednik Narodne skupštine RS-a Nenad Stevandić.

Međutim, rezultat je vidljiv - umjesto grandioznih manifestacija, naglasak je na „građanskom zajedništvu“ i kulturnim sadržajima, što kritičari vide kao taktičko povlačenje pred pritiscima iz Washingtona.

„Ako je plod ovog povlačenja samo političko popuštanje i olakšavanje odnosa pojedincima u političkom vrhu, a ne poboljšanje sveopćeg stanja u Republici Srpskoj, to je problem. Osim ako oni Republiku Srpsku ne poistovjećuju sa sobom", kaže komunikolog Mladen Bubonjić.

Ove godine retorika je ublažena i kada je riječ o porukama koje se šalju, tako da se pitanje referenduma nijednom nije spomenulo, a i slogan „Živjet će ognjište“ ove godine je skinuo fokus s „jakih" poruka i prijetnji, koje su svih ovih godina i bile verbalnog karaktera bez pokrića. Ipak, to nije bilo dovoljno za šutnju iz kruga međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini.

Iz OHR-a su upozorili na ranije odluke Ustavnog suda BiH koji je osporio 9. siječnja kao datum proslave, ne dovodeći u pitanje samo obilježavanje ovog dana. Podsjećaju da obilježavanje 9. siječnja „predstavlja neprovođenje konačnih i obvezujućih odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine“.

Iz šupljeg u prazno

„Nepoštivanje odluka Ustavnog suda može predstavljati kazneno djelo na temelju odredbi Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine, te je poduzimanje zakonom propisanih mjera u domeni nadležnih organa za provedbu zakona, posebno kada se radi o nositeljima javnih funkcija", rekli su u OHR-u.

Ipak oni, koji su protekle dvije godine aktivno pratili primjenu Kaznenog zakona, njegovo nepoštivanje i na kraju potpunu obustavu postupaka što je također bio rezultat primjene upravo Kaznenog zakona, ne vjeruju da upozorenja imaju bilo kakav učinak.

„Ove, kao i svake godine, slušamo istu priču, da je proslava 9.siječnja kao Dana Republike neustavna, te da je nepoštivanje odluka Ustavnog suda kazneno djelo. A iskustvo iz protekle godine nas uči da je činjenje kaznenih djela, posebno kad to rade političari, postalo normalno i prihvatljivo", kaže politička analitičarka Tanja Topić, podsjećajući da institucije uglavnom okreću glavu na drugu stranu dok međunarodna zajednica ne izvrši pritisak.

Zemaljski i božji

Povlačenje Milorada Dodika s dužnosti predsjednika u prvi plan je stavilo ostale predstavnike rukovodstva Republike Srpske, iako je ton i „nacionalni naboj", ove godine dosta nižeg intenziteta. Premijer RS-a Savo Minić i vršiteljica dužnosti predsjednika Ana Trišić Babić, istakli su "značaj obilježavanje Dana RS-a" ali i "nepravdu koja je nanesena".

„Da su se poštivali božji i zemaljski zakoni, da se poštivala volja naroda, danas vam se s ovog mjesta, po pravu i po zaslugama, trebao u svojstvu predsjednika RS-a obratiti Milorad Dodik, legalno izabrani predsjednik Republike Srpske“, rekla je Trišić Babić na svečanoj akademiji povodom obilježavanja 9. siječnja, nakon čega je Dodik dobio ovacije.

„Zabranjuju nam da obilježavamo 9. siječnja. Misle da ćemo ih poslušati, da ih se bojimo“, upozorio je Dodik s govornice, dodajući da povijest ne pripada onima koji se boje. „Naša politika nije nasilje. Naša politika je mir. RS neće odustati od ovih postulata. Vratit ćemo se korak nazad. Možda sam ovog puta prenaglio da idem do kraja. Možda sam promijenio politiku, ali nisam promijenio cilj. BiH je danas neželjeno mjesto”, rekao je Dodik na svečanosti.

Srbijanska kontra

Obilježavanju je prisustvovao i premijer Srbije Đuro Macut, čiji je govor bio formalan, uz deklarativnu podršku. Za nešto drugačiji ton iz Srbije pobrinuo se Aleksandar Vulin, potpredsjednik vlade Srbije i aktualni senator Republike Srpske. Vulin je krajem prošle godine osudio povlačenje spornih zakona u Narodnoj skupštini kao preduvjet za skidanje sankcija Miloradu Dodiku i rukovodstvu RS-a, a jučer je izjavio: „Političar se nema pravo izjednačavati s entitetom."

Time je podsjetio na štetu koju su prouzrokovale secesionističke avanture. Ova kritika iz srbijanskog vodstva daje signal o promjeni stava iz Beograda. Vulinova poruka, za razliku od one formalne Đure Macuta, pravi je stav vlasti Srbije, slažu se analitičari.

Tradicija i pragmatizam

Ovogodišnje obilježavanje Dana RS-a otkriva pukotine u narativu SNSD-a, s obzirom da se prešlo na kontrolirane događaje gdje civilne grupe, poput udruženja boraca, preuzimaju ulogu, pomažući dužnosnicima da izbjegnu sankcije. Dodikova „simbioza" s Amerikancima – obećanja, povlačenje zakona i suzdržana retorika – rezultirala je smirivanjem napetosti, ali i kritikama iz Beograda i domaće oporbe, koja Dodika optužuje da je marioneta.

„Iako se ove godine 9. siječnja obilježava u neuobičajenoj tišini, iako stižu otrovne strelice iz političkih krugova bliskih predsjedniku Srbije, iako OHR „upozorava i podsjeća", iako se ova „skromna" proslava povezuje s bezbroj upitnika vezanih za utjecaj Trumpove administracije na njezin karakter, Dan Republike Srpske i dalje ostaje datum koji produbljuje podjele u BiH“, kaže Topić.

„Ovaj entitet je entitet sva stri naroda ali ova vlast to ne priznaje", kaže potpredsjednik RS-a Ćamil Duraković.

Dok OHR prijeti kaznenim progonima, realnost pokazuje da pakt sa Zapadom štiti više od Dejtonskog sporazuma, ostavljajući RS u limbu između tradicije i pragmatizma. Zbog toga ovaj 9. siječnja nije samo Dan Republike, već test Dodikove sposobnosti da balansira između nacionalizma i preživljavanja u novoj geopolitičkoj realnosti.