Od izazivanja autizma preko čipiranja do globalnog projekta smanjenja populacije - cijeli je niz razloga zbog kojih će, još uvijek, mali dio hrvatskih roditelja odbiti cijepiti djecu. Dok će se jedni pozivati na tekstove objavljene na pojedinim, često opskurnim portalima, drugi licemjerno pitaju zašto bi cijepili svoju djecu kada ih štiti kolektivni imunitet stečen upravo zahvaljujući drugim roditeljima koji su cijepili djecu. No spomenuti kolektivni imunitet urušava se na jugu Hrvatske koji ima i najveći udio necijepljene djece. Nuspojave cijepljenja su strašne, reći će roditelji, koji ne vjeruju sustavu prijave, kao što ne vjeruju ni izvješćima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. A ona pak pokazuju da se na skoro milijun doza cjepiva prijavi tek 150, većinom blagih, nuspojava kod djece i odraslih.

"Sustav prijavljivanja nuspojava se temelji na povjerenju između zdravstvenih radnika, regulatornog tijela i pacijenata. Zdravstveni radnici su obavezni prijaviti nuspojavu koju uoče, a pacijenti sudjeluju na dobrovoljnoj bazi", objašnjava za Deutsche Welle liječnik dr. Darko Krnić iz Agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED). Sustav je pokrenut daleke 1974. godine i do danas, doznajemo, nije zabilježen pokušaj njegovog izigravanja.

Roditelji i liječnici savjesno prijavljuju nuspojave

Protivnike cijepljenja ovakvi umirujući tonovi iz regulatorne agencije ne zadovoljavaju te najčešće odgovaraju kako su liječnici destimulirani u prijavi nuspojava pa čak i da ih farmaceutske kompanije plaćaju da ne prijavljuju negativne posljedice njihovih proizvoda. Dr. Krnić kaže kako je riječ o besmislenoj optužbi: "U Hrvatskoj se stimulira prijavljivanje nuspojava. Zdravstveni radnici za svaku prijavu dobivaju bodove koji im služe za obnovu licence za liječnički rad. Osim što je prijave, od nas dobivaju odgovore o mehanizmima nastanka nuspojave. To se računa kao kontinuirana edukacija."

Naš nam sugovornik otkriva i malo poznatu činjenicu - zbog spomenutog bodovanja Hrvatska je u svjetskom vrhu po agilnosti liječnika kada se radi o prijavama nuspojava: "Globalno se krećemo između 15. i 20. mjesta."

No što se kada se utvrdi neka nepravilnost s cjepivima? "Događa se sumnja da pojedine serije kakvoćom ne odgovaraju pa se ti izolirani slučajevi stavljaju u karantenu dok se ne utvrdi pravo stanje stvari. Dogodi se da rezultati analize budu izvan okvira certifikacije. Samo jednom smo imali slučaj da se cjepivo baš povuče s tržišta. Riječ je o MoPaRu cjepivu domaćeg proizvođača koje je imalo sigurnosne probleme. Uočili smo relativno velik broj prijava aseptičkog meningitisa i zaušnjaka. Presudili su mu slučajevi u kojima je nakon cijepljenja virus prelazio na bliske kontakte pa su roditelji obolijevali od zaušnjaka, upale testisa ili upale gušterače. Kada se to uočilo, cjepivo je maknuto s tržišta."

I mediji snose odgovornost

To je, objašnjava dr. Krnić, ekstremni primjer i danas ne postoji niti jedan razlog za roditeljski strah, kada je riječ o sustavu prijavljivanja nuspojava. "Brinemo o tome da su na tržištu samo lijekovi s pozitivnim omjerom koristi i rizika. Dio sustava su i pacijenti pa svaki roditelj koji primijeti nuspojavu dobrodošao je to prijaviti."

Za tvrdnje o povezanosti autizma i cijepljenja dr. Krnić kaže da su višestruko znanstveno opovrgnute pa već predstavljaju pitanje opće kulture. Ukazuje i neopravdano veliki medijski prostor koji pojedini regionalni mediji dodjeljuju protivnicima cijepljenja. Naime, antivakcinacijske teme su jamac dobre gledanosti i klikanosti, a život jednog takvog priloga na društvenim mrežama mjeri se u godinama. "Točno se vidi kakav utjecaj imaju. Spitsko-dalmatinska i Dubrovačko neretvanska županija su najgore po obuhvatu u primarnom cijepljenju protiv rubele, morbila i parotitisa. To je izravan efekt djelovanja medija."

"Zašto mi dovodite djecu, ako mi ne vjerujete?"

Jedna od onih koja ne pristaje na polovično povjerenje u odnosu liječnik - pacijent jest i pedijatrica dr. Milana Smiljanić Gaberšnik. Ova liječnica koja ordinira u zagrebačkim Šestinama javnosti je postala poznata nakon što je nezadovoljna majka objavila poruku istaknutu na vratima njezine ordinacije.  "Pedijatrica sam i uvjereni zagovornik cijepljenja u dječjoj dobi. Ukoliko ne želite cijepiti svoju djecu, molim da zdravstveni karton premjestite kod drugog pedijatra", napisala je uz dodatak da neće u svoj tim upisivati djecu protivnika cijepljenja.

Kaže, nije željna publiciteta i interes medija ju je iznenadio pa dodaje da je broj roditelja koji se protive vakcinaciji realno malen. No problem je uočljiv. "Formira se taj segment roditelja koji misle da im trujemo djecu. Ali logično mi je, ako mi povjerite dijete da mu izliječim upalu pluća, da mi onda vjerujete i za cijepljenje." Izlaz vidi u stalnoj i agresivnoj kampanji koju bi trebali provoditi domaći epidemiolozi. "Mogu ponaosob porazgovarati sa svakim roditeljem, ali ne kreiram ja javno mnijenje. Na mojim vratima piše sve. Uvjereni sam zagovornik cijepljenja i ne želim problema s ljudima koji ne žele cijepiti djecu. I to iz razloga što mislim da naša suradnja nije moguća, a ne zbog toga što ih ja prezirem. Pitali su me hoću li primiti necijepljeno dijete na liječenje. Ali, cijepljenje je cijepljenje, a etika je etika. To nema nikakve veze jedno s drugim. Ja sam govorila o dugoročnoj suradnji pa sam ispala 'ogorčena doktorica'."

Nekad su nuspojave bile puno žešće

Gledajući javno objavljena izvješća Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo o nuspojavama, najzamjetniji su slučajevi lokalne reakcije, razdražljivosti, plača djeteta što, prema našoj sugovornici, nije opravdani razlog za paniku. "Oko 5 posto djece ima reakciju na cjepivo. To se smatra normalnim, jer djetetu ipak nismo dali toplu vodu, već smo mu ubrizgali cjepivo. Za nas je normalno da dijete plače i da mu je, na primjer, otečena nogica. Imam 60 godina. Kada smo mi cijepili svoju djecu, bilo je normalno da budu dva dana bolesna od cjepiva. Morate pitati roditelje oko čega se diže panika. Sve te današnje lagane nuspojave nisu vrijedne spomena. Ali roditeljima kažem da mi i to kažu kako bih odlučila kada ću prijaviti nuspojavu. Vjerujte mi da sam do sada prijavila jednu, a i ta mi je dubioza", kaže ova iskusna pedijatrica za Deutsche Welle. Dodaje da cjepivo nikada nije bilo kvalitetnije nego što je danas.

Ljudi su, kaže dr. Smiljanić Gaberšnik, zaboravili kako je izgledao život prije cijepljenja. "Stariji od mene su masovno obogaljeni dječjom paralizom. Indija je slavila kada je uvedeno cijepljenje protiv nje. Danas se to zaboravlja. Zamislite da imamo cjepivo protiv karcinoma. Bi li se protivnici cijepljenja cijepili? Bi, sigurna sam, svi redom bi se cijepili."

Možemo li onda uzlet antivakcinacijskih inicijativa zvati obiješću? "Možda ne baš tako. To su više Google literatura, nedovoljna informiranost, neobrazovanost i pomodarstvo", zaključuje pedijatrica Smiljanić Gaberšnik.

Hoće li Hrvatska učiniti korak unatrag u očuvanju javnog zdravlja tek ćemo vidjeti, jer opsežnije javnozdravstvene kampanje do sada nisu pokrenute. Novinarski prilozi koji ističu prednosti cijepljenja teško će doprijeti do 'antivaksera' koji ih automatizmom odbijaju i nazivaju propagandom farmaceutske industrije ili sve prisutnijim 'trumpizmom' –fake news.