Barack Obama želi znati što o vojnim udarima na Siriju misli Kongres. Izjavio je da se on osobno zalaže za vojne udare i da kao vrhovni vojni zapovjednik ima mogućnost samostalno narediti početak akcije, ali je na veliko iznenađenje američke javnosti potom priopćio: "Ipak, vjerujem kako naša moć ne treba počivati samo na snazi vojske, nego i na tome da budemo uzor drugima - kao vlada naroda i vlada za narod. Zbog toga ću od predstavnika naroda u američkom Kongresu zatražiti suglasnost za početak napada."

Napad još nije na vidiku

A to znači da do vojnog udara na Siriju neće tako brzo doći. Članovi Kongresa su na godišnjem odmoru, a prva sjednica je zakazana za 9. rujna. Vojno gledano, to ne predstavlja nikakav problem, tvrdi Obama. "U Glavnom stožeru su mi rekli kako smo u stanju izvesti napad, pa bilo to sutra, sljedećeg tjedna ili sljedećeg mjeseca."

Obama se ovim potezom izlaže velikom političkom riziku. I to ne samo na vanjskopolitičkom planu. Na ovaj način on izaziva nezadovoljstvo kod onih koji su očekivali brzu reakciju protiv sirijskog predsjednika Bašara el Asada. Međutim, i na unutarnjopolitičkoj sceni bi mogao doći u nezgodnu situaciju. Naime, u ovom trenutku se uopće ne zna kako će Kongres reagirati.

Republikanci žele oslabiti predsjednika

Obamini demokrati imaju većinu u Senatu. Međutim, kod ovakvih pitanja se može dogoditi da nekim senatorima savjest bude važnija od pripadnosti stranci. U Predstavničkom domu Kongresa većinu imaju republikanci. Mnogi od njih željno čekaju priliku oslabiti predsjednika.

Tako je republikanski zastupnik Peter King već izdao priopćenje u kojem se navodi da "predsjednik Obama ne želi preuzeti odgovornost koju ima kao vrhovni vojni zapovjednik i tako slabi autoritet budućih predsjednika".

Da Obama ne može računati na slijepu poslušnost stranačkih kolega potvrdio je zatupnik demokrata Charles Rangel: "Bez sumnje bih u ovom trenutku glasao sa "ne". Kada bacate bombe na drugu državu, onda je to rat, a ratove po Ustavu SAD-a proglašava Kongres. Još uvijek nisam vidio uvjerljive dokaze da bih glasao za tako nešto."

Svađa među predsjednikovim savjetnicima?

Obama dobro zna za ovakva stajališta, baš kao i da su mišljenja podijeljena i u njegovom vlastitom timu suradnika. Predsjednik je ovu odluku donio još u petak (30.8.) navečer, čemu su se usprotivili neki njegovi savjetnici. Ipak, prenosi CNN pozivajući se na svoje izvore u Vladi, da su sada svi spremni podržati predsjednika u njegovim nakanama. Obama će naredne dane iskoristiti kako bi objasnio svoja stjališta i dobio što veću podršku. I to ne samo u SAD-u, nego i u inozemstvu. "Moje pitanje svim senatorima i međunarodnoj zajednici glasi: Kakvu poruku šaljemo svijetu ako jedan diktator otvoreno otruje na stotine djece, a da mu se ništa ne dogodi?" Obama smatra da bi to bila pogrešna poruka i da se na to mora odgovoriti vojnim udarom.

Međutim, ankete pokazuju da su građani SAD-a umorni od ratova. A senatore i zastupnike na njihove položaje biraju upravo američki građani. Ukoliko Obamin plan propadne, onda će biti dvostruko oslabljen: na unutarnjem i na vanjskopolitičkom planu.