Dok broj nezaposlenih pada, raste broj novih radnih mjesta. U svibnju ih je bilo skoro pola milijuna, što je za oko 29.000 više u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Posebno velika potražnja za stručnom radnom snagom vlada u području mehanotronike, elektro- i metalnoj industriji kao i automobilskoj industriji i strojarstvu. Traže se radnici i u logistici, zdravstvu i u trgovini. Stručnjaci su isto tako potrebni i u informatičkoj djelatnosti. Glavni rukovoditelj Strukovnog udruženja Bitkom Bernhard Rohleder kaže da za informatičare ima 38.000 slobodnih radnih mjesta i to, naglašava on, "nepopunjenih": "Mi u našoj branši pravimo promet manji za oko 1,5 milijardi eura i to samo zbog toga jer nam nedostaju ljudi koji mogu uspješno obaviti posao."

Rohlend smatra da postoje tri bitne komponente kada je riječ o osiguravanju stručne radne snage: jedna je optimiranje njemačkog obrazovanog sustava, zatim mobilizacija prije svega nezaposlenih žena te starijih ljudi, kao i modernizacija na području politike useljavanja. Ipak, čini se da je migracija i unutar granica EU-a vrlo otežana. Iako brojni ljudi u Europi zbog dužničke krize traže posao, brojni Grci, Španjolci i Portugalci ipak nerado odlaze u Njemačku. To potvrđuje i predsjedatelj Savezne agencije za rad Heinrich Alt: "Da, bilježimo pojačane migracije unutar Europe. U ovoj godini očekujemo oko 150.000 useljenika. Tvrtke ciljano traže radnu snagu u inozemstvu, ali samo za mali broj posebnih profesija, primjerice inženjera te općenito zanimanja iz područja matematike, informatike, prirodnih znanosti i tehnike. Za ova zanimanja postoje oglasi u inozemstvu, ali još uvijek na niskoj razini."

Njemačka nije zemlja snova

Na niskoj razini je i dolazak stručnjaka u Njemačku iz zemalja koje nisu članice EU-a. Uvođenjem plave karte za visokokvalificirane radnike, inženjeri ili predstavnici drugih traženih profesija dobro su došli ukoliko u Njemačkoj mogu ostvariti godišnju zaradu od najmanje 35.000 eura. No to nije dovoljno smatra Rohlender.

"Imao sam izuzetno upečatljivo iskustvo tijekom posjeta Indiji gdje sam razgovarao s jednim tamošnjim informatičarem koji je trebao doći u Njemačku i koji me je pitao što je pogrešno učinio da mora u Njemačku. Za njega je Njemačka bila zemlja u kojoj se uzgajaju jagode i to mu je bila jedina asocijacija. Možda je čuo još za ponekog njemačkog nogometaša ili marku automobila. No to da kao informatičar mora ići u Njemačku za njega je bila kaznena ekspedicija. To nije zemlja snova."

A to potvrđuje i statistika. Prošle je godine u Njemačku došao 1.221 liječnik iz zemalja koje nisu članice EU-a. Pretprošle je godine u istom razdoblju njihov broj bio 795. Kod inženjera je broj pristiglih stručnjaka u godini dana porastao sa 300 na 1.191. To nije dovoljno. Sve dok Njemačka za visokokvalificirane strance bude neprivlačna zemlja za život, kad je riječ rješavanju nedostatka stručne radne snage, neće se tu ništa promijeniti.

Nevoljki domaćin

Ne samo vladajući već i pripadnici političke oporbe u Berlinu na useljavanje stručnih radnika gledaju tek kao na rješenje drugog reda, kojim bi se moglo boriti protiv nedostatka stručne radne snage. I oni prioritet daju povećanju potencijala u samoj Njemačkoj. Zamjenik šefa Kluba zastupnika Socijaldemokratske stranke (SPD) Hubertus Heil žali se da svake godine po 65.000 mladih napušta školu bez završne svjedodžbe. Osim toga, previše ljudi u Njemačkoj "ispada iz igre" zbog dugoročne nezaposlenosti ili loših uvijeta rada. Heil pri tome podsjeća na konferenciju o stručnoj radnoj snazi od prošle godine: "Tamo je vođen neobavezan dijalog o toj temi. No na konferenciji nije dan odgovor na pitanje kako zajednički iskombinirati napore između gospodarstkog sektora, sindikata i politike da bi se suočili s izazovima potražnje za stručnom radnom snagom u budućnosti".

Vladajuća koalicija to naravno vidi sasvim drugačije. Ona tvrdi da su u borbi s nedostatakom stručne radne snage već poduzete vrlo ciljane, konkretne mjere te da je postignuta dobra suradnja s gospodarskim sektorom. Rezultati ovih mjera trebali bi biti objavljeni u utorak (5.6.2012), kad će savezna kancelarka Angela Merkel u dvorcu Meseberg pozdraviti učesnike sad već treće konferencije o stručnoj radnoj snazi. Prije toga će ministrica rada Ursula von der Leyen i ministar gospodarstva Philipp Rösler predstaviti novu vladinu ofenzivu za rješavanje problema nedostatka stručne radne snage pod imenom "Tko može obavljati posao sutrašnjice?".