Na kraju je sve moralo ići vrlo brzo: poziv na konferenciju za novinare stigao je tek poslijepodne dan ranije – iako je kanadski ministar za digitalizaciju Evan Solomon zbog toga posebno doputovao iz Kanade. Njega je na konferenciji za novinare njemačke vlade dočekao njegov njemački kolega i domaćin Karsten Wildberger (CDU), zajedno s gospodarskim izaslanstvom triju poduzeća.

Vijest dana glasi: kanadski AI‑startup Cohere preuzima Aleph Alpha iz Heidelberga. Takva povezivanja nisu rijetkost, ali ova fuzija ima političku težinu.

Interes i Kanade i Njemačke

Jasno je da Njemačka želi smanjiti ovisnost o SAD – ne samo na vojnom planu, nego i u području umjetne inteligencije. Njemačkim tržištem zasad dominiraju OpenAI, Microsoft i Google. Upravo zato postoji zabrinutost da važni podaci odlaze u SAD, ali i strah da se u vrijeme napete transatlantske suradnje zemlja izlaže ucjenama ako ne postoji domaća alternativa velikim tehnološkim kompanijama.

Stoga je razumljivo što njemački ministar za digitalizaciju Wildberger stalno naglašava važnost digitalne suverenosti. Ona je, kako je rekao, „važan cilj“ njemačke vlade. Današnji dan nazvao je „prekretnicom koja pridonosi suverenosti“. Istodobno je priznao da se vodeći akteri u području umjetne inteligencije nalaze u Sjedinjenim Državama, ali i poručio da Njemačka treba „drugačiji put od američkog“. Upravo to bi trebao omogućiti ovaj spoj.

Više kanadsko nego njemačko

Novo njemačko‑kanadsko AI‑poduzeće pritom će vjerojatno biti mnogo više kanadsko nego njemačko: kanadski startup Cohere trebao bi držati 90 posto udjela u zajedničkoj tvrtki. Schwarz Grupa, kojoj pripadaju Lidl i Kaufland, sudjeluje s 500 milijuna eura i namjerava AI‑rješenja nove tvrtke koristiti u vlastitim cloud‑uslugama.

Cilj je, poručile su tvrtke, ponuditi „sigurnu alternativu za primjenu umjetne inteligencije“, posebno u području javne uprave, financija, obrane, energetike, telekomunikacija i zdravstva.

Je li to doista znači "neovisnost"?

Kanadski ministar za digitalizaciju Solomon slaže se s Wildbergerom: njemačko‑kanadska umjetna inteligencija može vladama doista ponuditi stvarnu suverenost i sigurnost podataka. Riječ je o tome da se osigura da važni podaci podliježu vlastitim zakonima i da ne budu izloženi pritisku drugih država.

Na konferenciji za novinare njemačke vlade sudionici su isticali pozitivne strane fuzije. Glavni direktor Coherea Aidan Gomez govori o „neovisnoj alternativi prilagođenoj poduzećima“, utemeljenoj na suverenosti. Rješenja se želi ponuditi tvrtkama i vladama diljem svijeta.

Od čuda od djeteta do ruba propasti

Stručnjak u tom području, Markus Beckedahl iz Centra za digitalna prava i demokraciju smatra međunarodnu suradnju u načelu ispravnom i nužnom – osobito ako se želi smanjiti ovisnost o SAD i Kini. Prema njemu, može se razumjeti kako Njemačka i Kanada traže načine ojačati digitalnu suverenost i tješnju gospodarsku suradnju pa je suradnja sama po sebi smislena.

No konkretan primjer Aleph Alphe vidi znatno kritičnije. Tvrtka je politički i medijski predstavljana kao „njemačko čudo“ i ogledni primjerak AI‑booma – uz potporu njemačke vlade. Ali taj njemački "šampion" u umjetnoj inteligenciji nije ispunio očekivanja: druga su poduzeća razvila bolje proizvode i snažnije tržišne pozicije.

Tek u siječnju postalo je poznato da je Aleph Alpha morao otpustiti 50 zaposlenika. Osnivač Jonas Andrulis već je krajem 2025. napustio položaj direktora svoje tvrtke. Utoliko je i sad ovu suradnju predstavljati kao europskog prvaka je "bacanje pijeska u oči", kaže Beckedahl. Preuzimanje Aleph Alphe prije svega vidi kao „rješenje koje čuva obraz, prije nego što se navodni njemački prvak u AI još više pretvori u ruševinu".

„Suverenost nisu tek usamljeni svjetionici"

Posebno kritičnim Beckedahl smatra političko pakiranje ovog posla. Ako Cohere drži oko 90 posto udjela, to je u praksi preuzimanje, a ne izgradnja njemačkog ili europskog prvaka. Time znatno gubi na vjerodostojnosti narativ digitalne suverenosti. Kanada, doduše, dijeli vrijednosti s Europom, ali nije članica EU. Njemačka suverenost time se svodi prije svega na djelomično smanjenje ovisnosti o američkim korporacijama, a ne na stvarnu europsku kontrolu.

Sličnu kritiku iznosi i stručnjakinja za umjetnu inteligenciju Rebecca Lenhard iz zastupničkog kluba Zelenih u Bundestagu. Ona zamjera saveznoj vladi što sada izdvaja jednu pojedinačnu inicijativu, a da pritom prethodno nije pružila pouzdan pregled digitalnih ovisnosti i postojećih europskih alternativa. „Samo tako država može ciljano smanjivati ovisnosti, stvoriti stvarnu slobodu izbora i omogućiti digitalnu samoodređenost u praksi, umjesto da je samo politički obećava“, kaže Lenhard.

Prvo da vidimo, što se tako može...

Iako fuziju smatra načelno pozitivnom, digitalna suverenost, prema Lenhard, ne nastaje kroz pojedinačne projekte‑svjetionike, nego kroz ekosustav. Presudna je transparentnost: država ne smije „u zakulisnim razgovorima proglašavati AI‑prvake“, nego mora jasno pokazati koje su obveze, narudžbe ili politička očekivanja povezana s takvim dogovorom.

Lenhard sumnja kako jedna jedina fuzija može ugroziti dominaciju OpenAI, Microsofta ili Googlea. Za to je potreban širok europski AI‑ekosustav koji obuhvaća istraživanje, računalne kapacitete, otvoreni kod, pravednu regulaciju i jasna tržišna pravila.

Hoće li se povezivanje uistinu pokazati kao korak prema većoj digitalnoj suverenosti – ili će ostati tek prijateljsko preuzimanje propalog njemačkog AI‑prvaka – u konačnici će ovisiti o tome hoće li iz njega proizaći konkurentan proizvod.