Češka javnost je u stanju šoka. Prije više od tjedan dana javnost je doznala da su za dvije razorne eksplozije u skladištima streljiva koje su se dogodile 2014. odgovorni ruski agenti. Vlada i oporba govore o „državnom terorizmu" i „napadu Rusije na suverenu državu". Probudila su se sjećanja na sovjetsku invaziju u Češku iz 1968.

Sada je došao dodatni šok koji je izazvala reakcija češkog predsjednika Miloša Zemana. U nedjelju (25. 4.) konačno je progovorio nakon uporne šutnje. Rekao je da on do sada nije vidio dokaze da Rusija stoji iza eksplozija. Predsjednik države koji je poznat po svojoj naklonosti Putinu upozorio je da se ne šire „špekulacije i histerija" i pozvao da se pričekaju rezultati istrage.

Ruski državni mediji su likovali, a Zemanova izjava je kod oporbenih političara i nekih uglednih komentatora izazvala ogorčenje. Prema njima je Zeman time slijedio shemu ruske dezinformacijske kampanje, pa izgleda kao pomoćnik Kremlja, iako su, prema njihovoj tvrdnji, dokazi o umiješanosti Moskve u eksploziju nedvosmisleni. Publicist Martin Fendrych je napisao: „To je bio Zemanov najtužniji i najtragičniji učinak, on je time izdaju Češke doveo do kraja."

Poslije predsjednikovih izjava zemlja bi mogla još dublje potonuti u vanjskopolitičku i unuarnju krizu. „Zeman doduše nije potpuno zauzeo stav Moskve, ali joj je uručio poklon, a u Češkoj Republici dolio ulje na vatru“, rekao je slovački politolog Milan Nič, koji radi za Njemačko društvo za vanjsku politiku (DGAP). „Reakcije na Zemanovo obraćanje javnosti pokazuju da je češko društvo politički duboko podijeljeno, pri čemu se Zeman sada suprotstavlja većinskoj javnosti, koja, prema anketama, Putinovu Rusiju vidi kritički i želi odustajanje od proruske vanjskopolitičke linije."

Vlada u konfuziji

Vijest da je Rusija umiješana u eksplozije u nedjelju (17. 4.) eksplodirala je kao bomba. Desno-liberalno-populistički milijarder i češki premijer Andrej Babiš tu vijest je priopćio na konferenciju za medije. Prema njegovim informacijama, dva ruska agenta su podmetnutim eksplozijama u jednoj privatnoj češkoj tvrtki htjela spriječiti isporuku oružja Ukrajini koju je ugovorio jedan bugarski trgovac oružjem. Dva ruska agenta su, dodao je, vjerojatno iste osobe koje su 2018. pokušale otrovom ubiti bivšeg ruskog agenta Sergeja Skripalja i njegovu kćer u engleskom Salisburyju.

Babiš i njegov kabinet reagirali su konfuzno. Najprije je Jan Hamaček, koji je u to vrijeme bio obnašatelj dužnosti ministra vanjskih poslova, najavio protjerivanje 18 ruskih diplomata. Kasnije je premijer Babiš rekao da je to bio „samo napad na određenu robu“ i nije se trebalo dogoditi u Češkoj, već za vrijeme transporta. To je izazvalo val negodovanja, pa se premijer ispričao.

Ministar vanjskih poslova je jasan

Istovremeno se ispostavilo da su Babiš i neki njegovi ministri očito već neko vrijeme posjedovali te informacije. Vjerojatno su konferencijom za medije htjeli preduhitriti neke medije koji su planirali objaviti informaciju. Sada im prigovaraju da su htjeli prikriti aferu ili je umanjiti.

Novi češki šef diplomacije Jakub Kulhanek je prilikom preuzimanja dužnosti (21. 4.) zauzeo oštar stav. On je rekao da preglomazno rusko veleposlanstvo u Pragu mora svesti broj svoga osoblja na broj osoblja u češkom veleposlanstvu u Moskvi. A to će značiti da 70 ruskih diplomata do kraja svibnja moraju napustiti zemlju.

Manje jasno češka vlada djeluje u slučaju pitanja o kojem se u Češkoj žestoko raspravlja – smije li ruski državni koncern Rosatom sudjelovati na natječaju za gradnju dodatnog reaktora u češkoj nuklearnoj elektrani Dukovani. Usprkos drugačijim vijestima, češka vlada do sada nije isključila Rosatom iz nadmetanja za taj posao.

Nedosljedan vladin kurs i Zemanov stav naljutili su one zemlje Europske unije koje su iz solidarnosti s Češkom također protjerale određen broj ruskih diplomata. Zato će vjerojatno izostati takva solidarnost svih članica Europske unije kakva je bila prisutna poslije napada na Skripalja. „Prije svega Zemanove riječi će za neke češke saveznike biti izgovor da učine najmanje što mogu“, kaže Milan Nič.

Babiš i sukob interesa

Pored svega toga, premijer Andrej Babiš je zbog svojih afera pod velikim pritiskom. Prošlog petka je Europska komisija, poslije višegodišnjeg postupka procjene, objavila da se premijer Babiš nalazi u sukobu interesa. Babiš je svoj konzorcij Agrofert još u vrijeme kada je bio ministar financija predao na upravljanje skrbničkim fondovima kako bi i dalje mogao primati subvencije Europske unije. Sada mora vratiti milijunsku svotu Bruxellesu. Na društvenim mrežama on se predstavlja kao žrtva: „Provjera računa? Sukob interesa? Uvijek ista stvar. Korisno je to da me otjeraju iz politike. Dijelite ovo!"

Njegova vlada je nekoliko mjeseci uoči izbora poljuljana. Češki komunisti koji su tolerirali manjinsku vladu sastavljenu iz premijerove stranke „Akcija nezadovoljnih građana“ (ANO) i socijaldemokrata, najavili su da je više neće podržavati. Sada je moguć scenarij izglasavanja nepovjerenja.

Sve to nisu dobre pretpostavke za promjenu vanjskopolitičkog kursa prema Moskvi koja bi se zasnivala na konsenzusu, ali ni za snažne akcije solidarnosti koje bi poduzeli EU i NATO. Politolog iz Berlina Milan Nič ipak vjeruje da bi bilo pametno da se članice Sjevernoatlantskog saveza, prije svih Njemačka, stave na stranu Češke.

Testira li Rusija dokle može ići?

„Češka bi mogla postati presedan, Rusija provjerava koliko daleko može ići u odnosu prema manjim članicama EU-a i Sjevernoatlantskog saveza”, kaže Nič. On dodaje da je Njemačka u aferi doduše pokazala solidarnost s Česima – ali bi bilo dobro da pokaže više liderstva i da direktnije reagira.

Politolog objašnjava: „Mada Berlin neće protjerivati ruske diplomate, ipak bi bilo dobro ako bi u najmanju ruku u svojim izjavama bio na prvim linijama fronte solidarnosti s Češkom, umjesto da upozorava da se ne ulazi u daljnje konfrontacije s Rusijom. Naime, sada su oči svih zemalja na zapadu i jugozapadu Europske unije s očekivanjem uprte u Njemačku."