Prošlog je tjedna Republika Kosovo doživjela niz napada: prvo su ručnebombe eksplodirale pored stanice kosovske policije u gradu Zvečanu na sjeveru zemlje naseljenom pretežno Srbima. Nekoliko dana kasnije, ručna bomba eksplodirala je u gradskoj vijećnici u Zvečanu. Ubrzo nakon toga, eksplozija je oštetila važan kanal za vodu nedaleko od grada Mitrovice, koji je važan za opskrbu vodom stanovnika sjevernog Kosova i za hlađenje elektrane.

Još uvijek nije jasno tko stoji iza napada. Vlade Srbije i Kosova međusobno se optužuju za odgovornost. Ali napad na vodeni kanal Europska unija je osudila kao "teroristički napad": "To je prezira vrijedan čin sabotaže protiv kritične civilne infrastrukture Kosova", rekao je visoki predstavnik EU-a za vanjsku politiku u odlasku Josep Borrell.

Bez obzira na ishod istraga, može se konstatirati kako postoji niz nasilnih akcija i prijetnji iz Srbije protiv Kosova od 2022. godine. U rujnu prošle godine paravojna skupina koja se infiltrirala iz Srbije i bila naoružana oružjem srpskih oružanih snaga napala je kosovske policajce. Četvero ljudi ubijeno je u "terorističkom činu” koji je osudila EU. Bruxelles je prijetio sankcijama, ali je ostalo na tome. Kasnije je srpski predsjednik Aleksandar Vučić prebacio svoje oružane snage prema Kosovu. Tek su intervencije SAD-a i NATO-a natjerale Vučića da zaustavi svoje tenkove. Sličan scenarij već se dogodio u prosincu 2022.

"Srpski svet"

Tijekom posredovanja EU-a u ožujku 2023., Vučić i kosovski premijer Albin Kurti usmeno su se dogovorili o poboljšanju odnosa. Iste večeri Aleksandar Vučić je na televiziji na pitanje kada će sporazum biti potpisan rekao: "Imam neizdržive bolove u desnoj ruci, mogu samo desnom rukom da potpišem i očekuje se da će ti bolovi trajati naredne četiri godine".

U svibnju 2023. godine uslijedili su srpski napadi na NATO mirovne snage KFOR u kojima je ozlijeđeno 90 vojnika, neki teže. Nakon što je KFOR krajem prošle godine povećan na gotovo 5.000 vojnika, nasilje na Kosovu se smanjilo.

U lipnju 2024. u Beogradu je održana međuvladina konferencija pod vodstvom Vučića s ciljem provedbe koncepta "Srpskog svijeta”. Naziv se temelji na pojmu "Ruski svijet” (Ruskij Mir); Srpski Svet je adaptirano novo izdanje projekta "Velike Srbije" koji je srbijanski predsjednik Slobodan Milošević provodio tijekom raspada Jugoslavije u devedesetima, odnosno ujedinjenja svih područja naseljenih Srbima.

Pohvala predsjednice Europske komisije

Još u travnju 2024. godine, vrhovni zapovjednik NATO-a za Europu, američki general Christopher Cavoli, urgentno je upozorio na nove oružane sukobe na zapadnom Balkanu. Rusija, kako je rekao, koristi srpske aktere kako bi raspirila napetosti u regiji i pokušala okrenuti različite etničke skupine jedne protiv drugih. "Napadi na kosovske policajce i gomilanje srpskih jedinica na granici sa sjevernim Kosovom predstavljali su najveću prijetnju međudržavnog nasilja od kraja rata 1999. i demonstrirali su zabrinjavajuću razinu prijetnje u regiji", rekao je Cavoli.

O tim događajima nije se raspravljalo tijekom posjeta predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen Vučiću u Beogradu u listopadu 2024. Vučić i njegova vlada izričito su pohvaljeni i nagrađeni: Von der Leyen je potvrdila da je Vučić napravio "odličan posao” s "izvrsnim programom reformi” i najavila financijsku pomoć Srbiji u stotinama milijuna eura. "Dragi Aleksandre," rekla je von der Leyen, "pokazali ste da ste odlučni pogurati reforme, posebno u pogledu vladavine prava i demokracije. Pokazali ste da vaše riječi prate djela!"

Hibridni režim

Pohvalama predsjednika EU stoje u dijametralnoj suprotnosti s brojnim analizama renomiranih instituta i nevladinih organizacija. Srbija je, prema Svjetskom projektu pravde, po vladavini prava na 94. mjestu između Benina i Kine. Sve države nastale raspadom Jugoslavije su u boljoj poziciji, s Kosovom, primjerice, na 58. mjestu. Prema Transparency Internationalu, Srbija je na 104. mjestu od 180 zemalja na indeksu korupcije. I Human Rights Watch daje turobnu sliku slobode medija, a izborni promatrači kritizirali su izbore u prosincu 2023. kao ni slobodne niti poštene. Freedom House je srpski režim dugo nazivao "hibridnim", odnosno između demokracije i autokracije.

Srbijanska vlada trenutačno poduzima represivne mjere protiv civilnog društva nakon prosvjeda protiv planiranog iskopavanja litija i rušenja nadstrešnice željezničke stanice u Novom Sadu, u kojem je poginulo 14-tero ljudi. Istodobno, Vučićev režim, koji iznutra reagira sve nervoznije, dramatično intenzivira kontakte s vladama Rusije, Kine, Bjelorusije i Irana na vojnoj, sigurnosno-političkoj i gospodarskoj razini. Čini se da se izostankom kritika iz EU, uz enormnu bezuvjetnu novčanu pomoć, postiže upravo suprotno od željenog cilja, a to je smirivanje zapadnog Balkana.

Vladavina prava zamijenjena litijom

"Kao što znate, Srbija nije samo strateški partner, nego i saveznik Rusije", rekao je ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu na sastanku u Vladivostoku u rujnu Vučićev najbliži čovjek od povjerenja, potpredsjednik vlade Aleksandar Vulin, kojem su SAD uvele sankcije zbog bliskosti s Moskvom.

Vulin se u intervjuu za Rusia Today na marginama summita BRICS-a požalio i na predstavnike EU-a i NATO-a koji su u više navrata pozivali srbijansku vladu da podrži sankcije EU-a protiv Moskve. No, Vulin je obećao ruskoj publici da Srbija nikada neće počiniti takvu "veliku izdaju": "Ponosan sam na svoje odnose s Rusijom i borit ću se do posljednjeg dana svog života da ih učinim sve bližima".

Otkako je kancelar Olaf Scholz u srpnju pokrenuo litijski sporazum vrijedan milijardu dolara između Bruxellesa i Beograda, stvari na zapadnom Balkanu sve više tinjaju. Bivši njemački diplomat i stručnjak za Balkan, koji želi ostati anoniman, rekao je da EU sada vidi Balkan samo kao "regiju iz koje dolaze njegovatelji" i "za resurse kao što je litij". "Autokrati poput Vučića” tu su od pomoći, jer oni najbolje mogu progurati domaće kontroverzne projekte kao što je posao s litijem.

Stručnjak za Balkan na Sveučilištu u Grazu, profesor Florian Bieber, komentira je na svom X nalogu: „Danas su EU i Njemačka zamijenile demokraciju, vladavinu prava i perspektivu pristupanja Balkana EU-u za litij. U Srbiji nema neovisnih institucija ni medija, niti mjesta za kritičko civilno društvo".

Kako je najavljeno, Vučić će se sljedećeg utorka u saskom Freibergu susresti s kancelarom Olafom Scholzom. Tema susreta je „Održiva eksploatacija litija".