1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

"Okusi Hercegovinu" kod Starog mosta

14. ožujka 2010

U neposrednoj blizini Starog mosta u Mostaru otvoren je Centar za promociju tipičnih proizvoda s teritorije Hercegovine. To je polazna točka za turiste kako bi otkrili vrijednost tradicije i okusa ove regije.

Čuveni kameni vinogradi kod Čitluka
Čuveni kameni vinogradi kod ČitlukaFoto: DW
Svjetlana Sakić iz udruženja "Okusi Hercegovinu"Foto: DW

Jedan od važnijih rezultata projekta “Zaštita i valorizacija poljoprivrednih tradicionalnih proizvoda od vrijednosti za Hercegovinu” je upravo Centar za promociju tipičnih proizvoda s teritorije Hercegovine koji vodi Udruženje “Okusi Hercegovinu”.

Centar nudi zanatske proizvode od bakra, drveta (razne rezbarije, bukare, zdjele za puru), proizvode od vune (tepihe, serdžade, čarape), ali i prehrambene i druge proizvode kao na primjer slatko od šljiva i smokava, med, razna vina, hercegovačke likere i rakije, čajeve, kreme.

Vidjeti, kupiti, ali i degustirati…

Turistička atrakcija broj 1. u Mostaru: Stari mostFoto: AP

Svjetlana Sakić, predsjednica Udruženja ''Okusi Hercegovinu" je istakla kako Centar predstavlja mjesto na kojem će turisti, ali i lokalno stanovništvo, moći dobiti informacije o tradicionalnim hercegovačkim proizvodima, ali i kupiti nešto što im se sviđa. „Također, moguće je i degustirati prehrambene proizvode'' kaže Sakić.

Centar je jedna od inicijativa, koju je podržala talijanska nevladina organizacija UCODEP i Udruženje „Okusi Hercegovinu”, u okviru projekta „Zaštita i valorizacija poljoprivrednih tradicionalnih proizvoda od vrijednosti za Hercegovinu“, kao i Ministarstva vanjskih poslova Italije, regije Toskana i pokrajine Arezzo.

„U Centru je moguće dobiti informaciju ili kupiti razne rezbarije u drvetu i bakru, vunene proizvode, skulpturice, pletene sepete i slične stvari. Također, promoviramo i najpoznatiji hercegovački poljoprivredni proizvod – vina žilavku i blatinu po kojima je Hercegovina poznata širom Europe. Sve što nudimo je izrađeno u Hercegovini i izradili su Hercegovci na tradicionalan način'', kazala je predsjednica Udruženja ''Okusi Hercegovinu" Svjetlana Sakić.

Degustacija hercegovačkih vinaFoto: DW

Gradonačelnik Mostara Ljubo Bešlić izjavio je da je ovo dobar početak pravljenja branda Mostara i Hercegovine. „Treba potaknuti sve mlade ljude koji se bave ovom proizvodnjom i koji žive od toga. Treba potaknuti i druge aktivnosti da Mostar i Hercegovina budu prepoznatljiv po proizvodnji zdrave hrane“, rekao je Bešlić.

Jedan od integriranih projekata predviđa direktne intervencije za poboljšanje kvaliteta promocije hercegovačkog sira iz mijeha, vina i meda u pojedinim pilot područjima Hercegovine.

Hercegovina nije samo krš i kamen!

Neretva, sunce i smokve, kamen i vino, koji su opjevani i u pjesmama o Hercegovini, tek su dio hercegovačke ponude. Osim uzgoja vinove loze i čuvenih vina žilavke i blatine, dio tradicije ovog kraja čini i nadaleko poznati duhan, te kvalitetne žitarice. Tu su i ekološki uzgojene povrtlarske kulture te voće. U Hercegovini možete kušati vrhunski pršut ali i odličan sir, kvalitetnu janjetinu, vrhunski pripremljene riječne i morske ribe ili tradicionalno pripremljenu divljač.

„Kada spomenemo Hercegovinu obično nam se u mislima pojave krš i kamen. Međutim tko poznaje ovaj kraj zna da ti stereotipi ne odgovaraju stvarnosti. Hercegovina ima kamena i prekrasnih kraških reljefa, ali i plodnih polja, čistih izvora i snažnih rijeka. Imamo šta ponuditi kako nama, ovdje u Bosni i Hercegovini, tako i našim gostima, brojnim turistima koji pohode ove krajeve“ – ističe Ahmet Sefić, proizvođač meda i ljekovitog bilja.

Ili ipak domaćeg meda?Foto: DW

Ukupna investicija projekta “Zaštita i valorizacija poljoprivrednih tradicionalnih proizvoda od vrijednosti za Hercegovinu” iznosi 3.300.000 eura, od čega 1.650.000 eura investira Ministarstvo vanjskih poslova Italije, 500.000 eura NVO UCODEP, Cefa i ostali talijanski partneri, a 1.150.000 eura uložit će lokalni partneri.

Prilog u pokretanju Centra dao je i Grad Mostar, koji je financirao obnovu prostora, ustupivši ga udruženju „Okusi Hercegovinu” na privremeno besplatno korištenje.

Autor: Sanel Kajan, Mostar

Odg. ur.: S. Matić