Oluja, a potom i operacija Armije BiH Sana 95, srušile su mit o nepobjedivosti srpske vojske, nakon čega je i Slobodan Milošević izgubio političku i vojnu moć nad Srbima u BiH i Hrvatskoj, kaže vojno-politički analitičar iz Sarajeva Đuro Kozar. "Politika Slobodana Miloševića imala je katastrofalne posljedice po Srbe izvan Srbije, naročito na one kninske i zapadnoslavonske. Milošević ih je poticao, materijalno i vojno pomagao da budu realizatori takozvane Velike Srbije. I oni su mu vjerovali, ne znajući da će ih to skupo koštati", kaže Kozar.

Žrtve Oluje

No, zločina je bilo i tokom Oluje, ističe Đuro Kozar. "Oluja u prvoj fazi nije bila usmjerena na protjerivanje Srba iz Hrvatske, ali kako je tekla operacija, posebno u završnici, mnogo toga je izmicalo kontroli. U haškim optužnicama protiv hrvatskih generala (Ante Gotovine, Ivana Čermaka i Mladena Markača) spomenuti su ubojstva, progoni, deportacije i pljačke", kaže Đuro Kozar.

Podaci o Srbima izbjeglim iz Hrvatske tokom operacije Oluja su različiti i često su predmet političkog manipuliranja. Posljedice "Oluje" su, prema tvrdnjama analitičara, dalekosežne. Demografska slika regije bitno je promijenjena, jer je većina hrvatskih Srba pobjegla u BiH, manjim dijelom i u Srbiju. Hrvatska je uspostavila kontrolu nad svojom teritorijem i stvorene su pretpostavke za okončanje rata na području bivše Jugoslavije.

Srušen mit o nepobjedivosti JNA

Hrvatske snage su 5. kolovoza 1995. ušle u Knin, tadašnju prijestolnicu samoproglašene Republike Srpske Krajine, dok je Bihać, kojem je prijetila sudbina Srebrenice, deblokiran, kaže zagrebački vojno-politički analitičar Fran Višnar. Sjedinjene Američke Države i Europa nisu mogle imati ništa protiv Oluje jer se njom, na ratom pogođenim područjima bivše Jugoslavije, stvorila vojna ravnoteža.

"To je promijenilo odnos vojnih snaga, a u BiH, što je najvažnije, došlo je do urušavanja koncepcije koju je njegovao Ratko Mladić da su formacije bosanskih Srba praktički nepobjedive, da ih ne može poraziti ni NATO. Armija BiH i jedinice Hrvatske vojske nastavili su operacije i taj saveznički zamah je bio takav da bi vjerojatno bila oslobođena Banjaluka, Prijedor i još širi teritorij. To, međutim, nije odgovaralo američkim strateškim interesima. Tako je otvoren put Dejtonu, a potom i mirovnom sporazumu", ističe Višnar.

Miloševićev savjet Milanu Martiću

Oluja je, kaže Višnar, slomila ideju o Velikoj Srbiji, dok inicijator pobune hrvatskih Srba, bivši haški optuženik Slobodan Milošević, ništa nije učinio da to spriječi. "Milošević je bio na odmoru kada su hrvatske snage ušle u Knin i kada je došlo do velikog egzodusa srpskog naroda s tih područja. U povijesnom razgovoru sa Milanom Martićem koji ga je nazvao vapeći za pomoć, Milošević mu je odbrusio 'niste uspjeli izdržati ni šest dana, a sada želite da vas ja vadim iz te kaše'. Martić ga je onda zapitao što da radi, na što mu je Milošević odbrusio 'ubij se'", podsjeća Višnar.

Milan Martić se nije ubio i sada izdržava kaznu od 35 godina zatvora zbog ratnih zločina nad Hrvatima koje je počinio kao predsjednik takozvane Republike Srpske Krajine.

Autor: Samir Huseinović

Odg. ur.: A. Šubić