1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Opako glasanje malih životinjica

3. listopada 2011

U vrijeme parenja, u studenom i prosincu, australskim šumama odjekuju urlici mužjaka koale koji ovako nastoje privući ženke i uplašiti konkurente. Iako su tako maleni, oni zastrašuju kao najveće životinje.

Foto: picture-alliance/dpa

Iako inače zvuče poput promuklih malih beba, u vrijeme parenja koale se oglašavaju veoma impresivno i prije svega glasno. U to vrijeme mužjak koale oglašava se poput kakvog pobješnjelog bika koja upravo objavljuje napad. Ovi zvuci se nikako ne uklapaju naše viđenje male, slatke, krznene loptice. Kako im to uspijeva?

Što je životinja veća to je jači njen zvučni aparat, odnosno, zvukovi koje može proizvesti su puno dublji. Ovaj fenomen se može usporediti s zvukom orgulja. Najveće i najduže cijevi proizvode posebno duboke tonove. A ovo duboko glasanje na jeziku koala znači: „Ako si suparnik, bježi odavde! Ja sam jači i veći od tebe.“ Šteta je jedino da koale nisu posebno velike životinje, maksimalno imaju oko 85 centimetara dužine. No, usprkos tome, evolucija i majka priroda im je pomogla na svoj način.

Foto: picture-alliance/dpa

Koale se služe prevarom

Benjamin Charlton sa Sveučilišta u Beču i njegovi kolege objasnili su da je grkljan kod koala spušten. Nalazi se u visini trećeg ili četvrtog vratnog pršljena umjesto mnogo dublje u grlu.  Upravo zato je vokalni prolaz malih „torbara“ znatno duži. I ne samo to. Mišić koji povezuje grkljan i grudnu kost, kod koala ima korijen duboko u grudima, naučnici smatraju da su koale usavršile varijantu da grkljan „pomiču“ još niže. Na taj način mogu se oglasiti duboko poput velikih životinja.

Foto: AP

Riču jače od bizona

Benjamin Charlton smatra da su koale usavršile još jedan trik. One istovremeno koriste rezonancu usne i nosne šupljine, kako bi djelovali veći i jači nego što to stvarno jesu.

Charlton je u okolini Brisbane u Australiji snimio riku 20 mužjaka koale i u laboratoriju analizirao spektar njihovih akustičkih tonova. Ispostavilo se da bi koale morale imati 50 cm dug  glasovni aparat, što je sasvim nemoguće. 

Autori: Brigitte Osterat / Željka Bašić-Savić

 Odg. urednik: Željka Telišman