Upad uniformiranih libijskih snaga sigurnosti došao je iznenada. U srijedu ujutro, policajci su upali u kafić i izvršili raciju u libijskom priobalnom gradu Zuwara, blizu granice s Tunisom, gdje je grupa migranata čekala potencijalne poslodavce. Muškarci su bili okruženi i privedeni, a neki su naknadno uhićeni i odvedeni, očigledno nasumično.

Michael Shira, devetnaestogodišnjak iz Nigerije koji je također bio u kafiću tog jutra, imao je sreće, on je izbjegao hapšenje. "Živimo u stalnom strahu," rekao je za DW. "Libijske vlasti trenutno hapse migrante gdje god ih vide."

Shira se već nekoliko mjeseci skriva u Libiji, pokušavajući pronaći posao i čekajući priliku da se ukrca na neki brod kako bi stigao do Europe. "Najprije sam bio u Tunisu, ali su me njihove vlasti progonile," prisjeća se. Potom je pokušao pobjeći u Libiju, ali su ga na granici zamalo uhapsile tuniške granične snage. "Namjeravali su nas migrante predati libijskim vlastima i svi znaju što se tada događa," rekao nam je ovaj tinejdžer. Često migranti poput njega završe u jednom od libijskih pritvornih centara.

UN poziva na istragu masovnih grobnica u Libiji

"Kontinuirano svjedočimo o široko rasprostranjenim kršenjima ljudskih prava prema migrantima, izbjeglicama i tražiteljima azila u Libiji", kaže za DW Liz Throssell, glasnogovornica Ureda za ljudska prava Ujedinjenih naroda.

Prema navodima UN-a, ta kršenja uključuju trgovinu ljudima, mučenje, prisilni rad, iznudu, izgladnjivanje u nepodnošljivim uvjetima pritvora, masovna protjerivanja i prodaju ljudi. "Sve se to radi u velikom obujmu i nekažnjeno dok često državni i nedržavni (paravojni, nap. red.) akteri djeluju u dosluhu," dodala je Throssell.

U utorak je Volker Türk, visoki povjerenik UN-a za ljudska prava, inače Austrijanac, pozvao libijske vlasti da provedu istrage o nedavno otkrivenim masovnim grobnicama duž libijsko-tuniške granice, kao i one pronađene u dolini al-Jahriya u Libiji u ožujku ove godine, koja je sadržavala posmrtne ostatke najmanje 65 tijela.

U posljednjih nekoliko godina, Libija i Tunis su postali najpopularnija polazišta za migrante iz subsaharske Afrike. Obje zemlje su također partneri Europske unije, koja nastoji smanjiti dolazak migranata preko Sredozemnog mora.

U srpnju je talijanska novinska agencija Nova News izvijestila da je Libija sada prva zemlja polazišta za migrante na putu ka Italiji, iako se čini da se broj dolazaka smanjuje. Od početka 2024. do 5. srpnja, 14.755 migranata stiglo je na talijanske otoke iz Libije, što je smanjenje od 47 % u odnosu na 2023. Odlasci iz Tunisa opali su za oko 70 % na 10.247 migranata.

Smanjenje broj odlazaka i sve više kršenja ljudskih prava

Međutim, smanjenje broja ljudi koji odlaze u Italiju, ne znači da se manje ljudi zaputi ka Libiji. Naprotiv, humanitarne grupe, koje pomažu izbjeglicama na terenu, prijavile su povećanje broja migranata. No, točne brojke je teško dobiti jer je Libija u političkom kaosu već desetljećima.

Zapad Libije je pod upravom vlade priznate od strane UN-a sa sjedištem u Tripoliju, a koju vodi predsjednik Abdul Hamid Dbeibah, dok je istok pod vlašću generala Khalife Haftara. Politički zastoj dodatno pogoršavaju nemiri i vladavina paravojske u drugim dijelovima zemlje.

"Na neki način, iste stvari, koje otežavaju putovanje kroz Libiju su i razlozi zašto se ljudi odlučuju da putuju kroz Libiju", kaže Tim Eaton, viši istraživač u londonskom think-tanku Chatham House, primijetivši da se broj migranata povećava "iako su mnoge opasnosti putovanja kroz Libiju dobro poznate."

"Nedostatak reda i zakona u Libiji i sposobnost mreža krijumčara da kontinuirano djeluju - često u dosluhu s vlastima- znači da se te šeme nastavljaju," dodaje Tim Eaton u razgovoru za DW.

On ne misli da je preokret u načinu na koji Libija postupa prema migrantima, koji prolaze kroz zemlju, vjerojatan u bliskoj budućnosti, iako je Libija domaćin Međunarodnog foruma o migracijama 17. srpnja.

Za Lauren Seibert, koja se fokusira na prava izbjeglica i migranata pri organizaciji za ljudska prava Human Rights Watch, međunarodni pritisak mogao bi igrati ključnu ulogu. "Tunis bi trebao odmah zaustaviti sva protjerivanja migranata u pogranična područja, gdje su životi ljudi ugroženi," rekla je ona za DW, dodajući da bi "EU trebala obustaviti financiranje onih vlada koje provode ta smrtonosna protjerivanja."

David Yambio, borac za ljudska prava iz nevladine organizacije „Refugees in Libya", uvjeren je da će se situacija za migrante u Libiji poboljšati samo kada međunarodna zajednica promijeni svoj stav, odnosno kada EU prestane povezivati političke sfere paravojski i vladinih institucija".

Libija atraktivna, ali opasna destinacija

Nedavni izvještaj UN-ovog „Mixed Migration Centra" i njemačke Zaklade Friedricha Eberta, također je otkrio da je Libija, sama po sebi, postala sve popularnija destinacija za migrante. "Mogućnost lakog dobivanja posla tu igra značajnu ulogu," naveli su autori, iako odsustvo prava također povećava ranjivost migranata.

Za Niku William, 24-godišnjakinju iz Gane, koja je došla u Libiju kako bi zaradila novac za putovanje u Europu, ova zemlja će zauvijek biti povezana s njezinim traumatičnim iskustvima. "Pala sam u ruke libijskoj bandi, silovana sam i ostala sam trudna prije nego što sam zatvorena u libijskom zatvoru Al-Assa," rekla je ona za DW u Zuwari.

"Svako jutro su nas postrojavali i bičevali, izgubila sam bebu i još uvijek ne mogu vjerovati da sam preživjela", priča Nika William.

Iako je na kraju puštena na slobodu, njezin strah još uvijek nije nestao. "Sve što želim je sigurna budućnost, ali ne znam hoću li to ikada postići ili hoće li današnji dan biti moj posljednji."

Michael Shira iz Nigerije slično razmišlja. "Sve što želim je stići u Europu, gdje vjerujem da mogu pronaći stabilnije prilike za život. Ali put je dug i pun opasnosti, i ne znam hoću li ikada u tome uspjeti."

*ovaj tekst je izvorno objavljen na engleskom jeziku