Kod izbijanja infekcija nisu uvijek bakterije i virusi u igri. Koji put se radi o bjelančevinama, dakle jednostavnim, neživim molekulama. Svatko od nas u sebi nosi bjelančevine koje kod goveda mogu izazvati BSE ili kravlje ludilo, a kod čovjeka Creutzfeld-Jakobovu bolest. U principu su ove bjelančevine bezopasne, no u jednom trenutku se počinju nakupljati u stanicama živčanog tkiva. Problem je i u tome što ove degenerirane bjelančevine, zvane prioni, mogu putovati od stanice do stanice i tako širiti zarazu. Dolazi do deformacije mozga i smrtonosna bolest se više ne može zaustaviti.

Uzročnik je u svakom od nas

Znanost se po prvi put suočila s prionima u 80-tim godinama prošlog stoljeća u sklopu potrage za uzročnikom BSA. Prvi koji je ove degenerirane bjelančevine povezao s kravljim ludilom bio je Stanley Prusiner, kasniji dobitnik Nobelove nagrade. Švicarski znanstvenik Charles Weissmann je kasnije dokazao da je ova hipoteza točna. I ne samo to. "Mi smo donijeli dokaz da se radi o vrsti bjelančevine koja se nalazi u našem mozgu", rekao je Weissmann u razgovoru za Deutsche Welle. "Uzročnik je zapravo proizvod organa domaćina i to je zapravo ono što je novo", kaže Weissmann. Opasnost oboljenja od Creutzfeld-Jakobove bolesti, dakle, leži u svima nama. No na sreću, bjelančevine vrlo rijetko spontano i same od sebe preuzimaju degeneriranu formu. "U pravilu uzročnik dolazi izvana kako bi potaknuo ovaj proces", kaže biolog Weissmann. Na primjer kroz konzumaciju mesa oboljelih životinja. Zloćudne bjelančevine tada preko crijeva dolaze do limfnih čvorova i do živčanog sustava. Simptomi Creutzfeld-Jakobove bolesti su depresija, demencija i pomanjkanje tjelesne kontrole.

Otpornije od virusa i bakterija

Charles Weissmann i njegov kolega Adriano Aguzzi ovih su dana u Berlinu za svoja dostignuća na polju istraživanja priona dobili prestižnu nagradu Njemačkog centra za neurodegenerativne bolesti dotiranu sa 100.000 eura. No oba znanstvenika kažu da je još mnogo posla ostalo na polju proučavanja priona. Ove bjelančevine su nevjerojatno otporne. Tako ih je gotovo nemoguće ukloniti s operacijskog pribora. Otporne su čak i na formaldehid, jedno vrlo snažno dezinfekcijsko sredstvo. To može imati i kobne posljedice. "Postoji oko 100 slučajeva u kojima je pacijent zaražen prionima i to prilikom liječničkog zahvata", kaže Weissmann. On svjedoči o jednom slučaju u kojem su liječnici elektrodom zarazili novog pacijenta iako je prije toga elektroda bila tretirana formaldehidom. Taj pacijent je nedugo nakon toga preminuo od Creutzfeld-Jakobove bolesti. Jedina djelotvorna borba za uništavanje priona je 20-minutno zagrijavanje na 130 stupnjeva. Trenutno ne postoji ni djelotvoran način liječenja od Creutzfeld-Jakobove bolesti. Oboljenje uvijek završava smrću. Pozitivno je jedino to što je od 2000. broj oboljelih u Europskoj uniji u stalnom padu. Između ostalog zahvaljujući i činjenici da liječnici danas o ovoj bolesti znaju mnogo više nego prije dva desetljeća.