"Predsjedništvo je bilo vrlo izazovno“, priznao je švedski premijer Reinfeldt. Što se tiče promjene klime, izrazio je svoje zadovoljstvo što je EU odredio jasan mandat oko tog pitanja i to još na summitu u listopadu, a on se temeljio na odlukama Europskog vijeća od ožujka 2007.

"Imamo pravno obvezujuće ciljeve. Smanjenje stakleničkih plinova do 2020. za 20 posto, u usporedbi s 1990. godinom. U Kopenhagen odlazimo s namjerom smanjiti stakleničke plinove i do 30 posto ako vidimo da će sličan doprinos dati i ostale razvijene zemlje, a to se odnosi prije svega na SAD i Kanadu“, rekao je Reinfeldt i dodao da bi se time smanjili staklenički plinovi od 25 do 40 posto, a upravo je to i način kako ograničiti povećanje temperature za dva stupnja, kojeg je odredio i UN. Za uspjeh je potreban doprinos i zemalja u razvoju.

Uspjeh konferencije ipak upitan

Reinfeldt je podsjetio i na odluku EU-a da do 2013. izdvoji 2,4 milijarde eura za zemlje u razvoju: "Novac je od iduće godine spreman za korištenje kako bi manje razvijene zemlje diljem svijeta odmah reagirale na učinke promjene klime.“ Naglasio je i da konferencija u Kopenhagenu može uspjeti, ali da u to ipak nije siguran.

Predsjednik Europske komisije Barroso odbacio je optužbe pojedinih stranaka u Europskom parlamentu kako je Unija odustala od predvodničke uloge u borbi protiv promjene klime. Barroso je naglasio kako je EU jednostrano odlučio i obvezao se da će u idućih deset godina smanjiti stakleničke plinove za 20 posto, a osim toga prvi je i ponudio novac za zemlje u razvoju kako bi one odgovorile na porast temperature koji je ozbiljno zaprijetio klimi.

Sve stranke u Europskom parlamentu pohvalile su švedsko Predsjedništvo ne samo oko napora oko klime već prije svega zbog uloge Švedske oko konačnog usvajanja Lisabonskog sporazuma.

Autor: Alen Legović, Bruxelles

Odg. ur.: Marijana Ljubičić