Mađarska sveučilišta trebaju postati modernija, učinkovitija i konkurentnija na međunarodnom planu. Zato bi, zajedno s brojnim drugim ustanovama, iz državnog vlasništva trebala biti prebačena u zaklade, koje su novim zakonom opskrbljene imetkom u milijardskim iznosima. Te zaklade, osim novca iz državnog proračuna, dobit će i nekretnine i udjele u velikim tvrtkama. One visoke škole koje se podrede novim strukturama trebale bi dodatno profitirati i od novca iz europskih fondova za oporavak od posljedica pandemije korone. Nova pravila se odnose na 11 sveučilišta, odnosno 70 posto svih mađarskih studenata.

No pojedina velika i ugledna sveučilišta do sada su se opirala tom novom modelu. Jer, ovaj sustav zaklada je sporan iz više razloga. Oporba, koja na izborima iduće godine želi zajednički nastupiti protiv Orbanove stranke Fidesz, kritizira da taj model onemogućava kontrolu izdataka sveučilišta. I najavljuje podizanje tužbe pred Ustavnim sudom.

Zakladama upravljaju Orbanovi ljudi

Mađarski premijer ne skriva da nadzorni odbori tih zaklada trebaju biti sastavljeni samo od njegovih političkih istomišljenika. Tko je „internacionalno" ili „globalno" nastrojen neće biti predložen za jednu takvu poziciju, rekao je Orban prošlog petka u svom tjednom radijskom intervjuu. Dapače, osobe s „nacionalnim gledištem" trebaju sveučilišta dugoročno zadržavati „u krugu nacionalnog interesa i nacionalnog načina razmišljanja".

Brojni članovi vlade već imaju sigurna mjesta u nadzornim odborima različitih sveučilišta. Mogućnost smjenjivanja članova nadzornog odbora nije predviđena. A sam novi zakon može biti ukinut samo dvotrećinskom većinom glasova – zbog „financijske i pravne stabilnosti", kako je u jednom intervjuu mađarskom portalu indeks.hu objasnio László Palkovics, ministar za inovacije i tehnologije. Oporba to pak naziva „državom u državi".

József Pálinkás je jedan od kritičara novog zakona. On je bio profesor i dugogodišnji predsjednik Akademije znanosti te više godina član stranke Fidesz. U prvoj Orbanovoj vladi čak je bio i ministar obrazovanja. U međuvremenu se distancirao od svoje nekadašnje stranke i osnovao svoju vlastitu. Pálinkás sumnja da Fidesz novim zakonom želi postići više od financijske sigurnosti u slučaju poraza na izborima. „Oni žele određivati što će se učiti i istraživati. Oni žele ideološku kontrolu nad sveučilištima", kaže Pálinkás u razgovoru za DW. Tako će ubuduće profesori moći biti otpušteni iz političkih razloga, a ono što se uči bit će prilagođeno željama stranke Fidesz.

Spor oko kineskog sveučilišta u Budimpešti

Skoro istodobno s ovim novim zakonom uzbuđenje je izazvala i gradnja nove visokoškolske ustanove. Ugledno Fudan-Sveučilište iz Šangaja želi 2024. godine u Budimpešti otvoriti svoju prvu podružnicu u inozemstvu. To bi bilo prvo kinesko sveučilište u EU-u. Sporni su u prvom redu veličina i financiranje projekta. Novi kampus bi se trebao nalaziti na površini od preko pola milijuna četvornih metara, pa bi time bio veći od svih drugih mađarskih sveučilišta. Osim toga, istraživački portal Direkt36 je otkrio način financiranja gradnje: mađarska vlada za taj projekt želi izdvojiti preračunato 1,5 milijardi eura – što je više od iznosa koji je 2019. izdvojen za cijelo mađarsko visoko školstvo. Mada na novom sveučilištu može studirati samo najviše 8.000 studenata, što je znatno manje nego na drugim mađarskim sveučilištima.

Orbanova vlada brani taj projekt i ističe da će Fudan, jedno od najuglednijih sveučilišta na svijetu, povećati vrijednost Mađarske kao mjesta za studiranje i učiniti druga mađarska sveučilišta konkurentnijima. No kritičari odgovaraju da je Orbanova vlada 2018. iz zemlje istjerala američki Central European University (CEU), dakle jedno od najboljih sveučilišta svijeta.

Tamás Matura, profesor-asistent na budimpeštanskom sveučilištu Corvinus i osnivač studija Central and Eastern European Center for Asian Studies, kaže: „Fudan je stvarno jedno od najboljih sveučilišta svijeta i moglo bi, primjerice, donijeti Mađarskoj tehnološki napredak." No u razgovoru za DW on također iznosi svoju bojazan da će Fudan zbog svog ugleda i financijskih sredstava oslabiti druga mađarska sveučilišta, jer će privući najbolje profesore i studente. Problematičnim smatra i to što se Fudan želi financirati novcem mađarskih poreznih obveznika, što je dakle „poklon Kini".

Kineska "ulaznica" u EU?

Drugi kritičari se čak pribojavaju da bi novo sveučilište moglo biti ulaznica za kineski utjecaj u EU-u. Jer, Fudan se u svom statutu obvezuje „socijalističkim temeljnim vrijednostima" i vodstvu Komunističke partije.

Činjenica je da je Orbanova vlada zadnjih godina intenzivirala odnose s Kinom. Nedavno je mađarski ministar vanjskih poslova kritizirao sankcije koje je EU uveo Kini zbog masovnog kršenja ljudskih prava. A Mađarska je jedina članica EU-a koja koristi kinesko cjepivo protiv koronavirusa.

Za stručnjaka za Kinu Tamasa Maturu je očito da je Peking baš zato izabrao Budimpeštu kao mjesto za svoje novo sveučilište. „U Berlinu ili Parizu bi se Fudan morao bojati da će politički biti pod povećalom. Nasuprot tome, Budimpešta je politički siguran prostor za Kinu. Ovdje ju nitko neće napadati, barem ne tako dugo dok je na vlasti ova vlada."