1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
PolitikaMađarska

Orban u slijepoj ulici

Kommentarbild PROVISORISCH Keno Verseck NUR APP
Keno Verseck
29. ožujka 2023

Nakon deset mjeseci čekanja, mađarski parlament je odobrio ulazak Finske u NATO, ali ne i Švedske. Zašto se mađarski premijer Viktor Orban odlučuje na politiku odgode?

Viktor OrbanFoto: Beata Zawrzel/ZUMA/picture alliance

U mađarskom parlamentu stvari se često odvijaju munjevitom brzinom. Kada se mađarskom premijeru Viktoru Orbanu žuri, onda pred svoje parlamentarce stavi desetke zakona, uglavnom u kasnim večernjim satima, koji se usvajaju kao na pokretnoj vrpci. Ponekad ih čak šefica države – Katalin Novak trenutna predsjednica – potpiše odmah kako bi tekst što prije bio objavljen u Službenom listu.

No, nije tako u slučaju ulaska Finske i Švedske u NATO. Mađarskom parlamentu nisu bili potrebni sati već više mjeseci da ratificira članstvo ove dvije zemlje. Nakon što su zakazana glasovanja uvijek iznova odgađana, zastupnici u Budimpešti su velikom većinom glasovali za pristupanje Finske u ponedjeljak predvečer. Ali ne i za Šveđane. Nejasno je kada i pod kojim okolnostima će se ovo glasovanje održati.

Mađarska ovu igru igra već desetak mjeseci. Uz Tursku to je jedina zemlja članica NATO koja organizira ovakve političke manevre i blokade oko planiranog pristupanja Finske i Švedske. Ali za razliku od slučaja Turske, koja želi natjerati Finsku i Švedsku da izruče protivnike režima u Ankari i da zauzmu drugačiji pristup prema PKK-u, mađarska vlada ima daleko manje opipljivih ciljeva.

Unakrsno pucati ili sačuvati obraz?

Rat Rusije protiv Ukrajine je oborio strategiju vanjske politike Viktora Orbana, prvenstveno vođenu ekonomskim interesima, koja teži suradnji i na Istoku i na Zapadu. S jedne strane, Mađarska je postala duboko ovisna o Rusiji i, istovremeno, jedna je od zemalja Europske unije s najbližim odnosom s Kinom. S druge strane, ona je pod sve većim pritiskom NATO-a i EU-a da se jasno pozicionira protiv Moskve. Osim toga, dugogodišnji spor s Bruxellesom opterećuje ekonomiju zemlje – zbog optužbi za korupciju, EU uskraćuje milijarde subvencija. Tako da u ovoj situaciji, Orbanov stav o članstvu Finske i Švedske u NATO-u djeluje kao očajnički pokušaj da ostane u priči, podižući cijenu, ali i kao očajničko prepucavanje za vođenje svoje zemlje u sve dublju i dublju vanjskopolitičku slijepu ulicu.

Međutim, glasovanje za Finsku sada bi moglo biti podjednako očajnički pokušaj Orbana da pokaže da je napravio zaokret i da sačuva obraz. A nedavno je Mađarska govorila da Finska i Švedska ne mogu biti ratificirane kao članice NATO-a sve dok političari u tim zemljama daju neistinite izjave i bez poštovanja o stanju mađarske demokracije. U slučaju Finske ova zabrinutost je iznenada nestala - a da se nijedan finski političar nije javno ispričao Mađarskoj. Što se Švedske tiče, krugovi u mađarskoj vladi i dalje govore da tamošnji političari „vrijeđaju mađarske birače i Mađarsku“ i da se stoga članstvo zemlje u NATO-u ne može ratificirati tako lako.

Vijeće NATO-Ukrajina protiv mađarske volje

Kakav je sada kontekst ove politike u detalje? U NATO-u Mađarska već dugo važi za jednu od najkontroverznijih članica zbog svoje bliskosti s Rusijom i njezinog protuukrajinskog držanja. Orban, otkako je preuzeo vlast 2010., gaji vrlo bliske odnose s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Mađarski premijer je do danas bio izuzetno oprezan u osudi agresije Rusije na Ukrajinu. Mađarska je i jedina država NATO-a na granici s Ukrajinom koja ne dozvoljava isporuku oružja napadnutoj susjednoj zemlji preko svoga teritorija i koja joj sama ne isporučuje oružje. Zbog ove politike posebno je trpio odnos Mađarske sa Sjedinjenim Državama – gori je nego što je ikada bio od kraja socijalističke diktature 1989. godine.

Keno Verseck

Mađarska također godinama blokira sastanke Vijeća NATO-Ukrajina. Navodni razlog: Orbanova vlada optužuje Ukrajinu da ugnjetava mađarsku manjinu u Zakarpatju i ograničava njezina prava. Ali, blokada je vjerojatno i gesta prema Moskvi, od čije opskrbe energentima Mađarska u velikoj mjeri ovisi. Međutim, glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg bi sada jednom riječju mogao prekinuti blokadu Mađarske: najavio je da će sazvati Vijeće NATO-Ukrajina protiv volje Budimpešte – što je njegovo pravo kao predsjedatelja vojnog saveza.

Mađarska i „globalna većina"

Mađarska se također povukla u stranu i u Europskoj uniji. Ne samo da je to jedina zemlja EU-a koja odbija isporuke oružja Ukrajini. Ona je ujedno i jedina članica koja se zalaže za ukidanje proturuskih sankcija, iako je Orban do sada nevoljko glasovao za većinu paketa sankcija – iznimke su, na primjer, planirane sankcije ruskom patrijarhu Kirilu prošle godine. I u drugim prilikama Orban je više puta slao pozdrave lojalnosti Moskvi: na primjer, njegova vlada je najavila da neće izvršiti nalog Međunarodnoga kaznenog suda za uhićenje Vladimira Putina na teritoriju Mađarske; Mađarska je blokirala i zajedničku izjavu EU-a o nalogu za uhićenje.

Čak i među takozvanim višegradskim državama Mađarska je sada sama. Poljska, Češka, Slovačka i Mađarska su nekada bile moćan istočnjački glas u EU-u. Stav Mađarske o ratu protiv Ukrajine također je razbio posljednje ostatke kohezije između višegradskih država i čak je doveo do dubokog otuđenja između Varšave i Budimpešte, koje su dugo bile jedinstvene protiv kritika iz Bruxellesa.

Nejasno je hoće li Viktor Orban napraviti zaokret u svojoj vanjskoj politici u ovakvoj zamršenoj situaciji. Sve češće se čuje da bi Mađarska načelno podržala članstvo Švedske u NATO-u. On je u nedavnim govorima vrlo nejasno nagovijestio moguće okretanje od Rusije – i ostavio ga otvorenim. Dugo se nagađalo o Orbanovom posjetu Kijevu.

Međutim, da se ne bi stekao dojam da je sve usamljeniji, mađarski premijer je skovao novi termin: „globalna većina". Kad god Orban zauzme stav koji ne dijele druge zemlje NATO-a i EU-a, on kaže da je stav Mađarske na strani ove „globalne većine".

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu