Jugoistočna Transilvanija je idilično područje. Gotovo da nema industrije, posvuda netaknuta priroda. Sela kao da su iz nekog minulog vremena, život u njima djeluje kao da se radi o muzeju na otvorenom.

Ovdje, u pokrajini Tinutul Secuiest (Zemlja Sekelja, Szekerland), živi najveći dio rumunjske mađarske manjine, oko 600.000 stanovnika. Za Mađare ovo područje ima mitsko značenje, jer sekeljski Mađari govore tradicionalnim mađarskim jezikom i smatraju se ponosnim, slobodoljubivim i izrazito tradicijski svjesnim narodom.

U planinskom odmaralištu Baile Tusnad (Szekler Bad Tuschnad) stranka Fidesz mađarskog premijera Viktora Orbana svakog srpnja već više od 30 godina organizira takozvano besplatno Ljetno sveučilište. Dugo je to bio forum za rumunjsko-mađarski dijalog, dijalog između političara dviju nacija koje su povijesno bile podjednako neprijatelji kao što su nekad bile Njemačka i Francuska. Međutim, u prošlom desetljeću Ljetno sveučilište u Baille Tusnadu dospijevalo  je na naslovnice uglavnom zato što si je mađarski premijer Viktor Orban ovdje redovito u svojim istupima davao oduška.

Slab Zapad, jaka Mađarska

Mađarski premijer je ovdje održao svoj najvažniji programski govor ove godine. I to izvan Mađarske, ali na području koje je do 1918. bilo dio mađarskog dijela Austro-Ugarske. Orban je 2014. godine u Baille Tusnadu prvi put predstavio svoj koncept “neliberalne države”, a prošle je godine rekao da Mađari ne žele postati “mješanci”.

Općenito, Orban se na nastupima ovdje predstavlja i kao prorok propasti i kao spasitelj. On daje sliku slabog, degeneriranog Zapada, kojem suprotstavlja snažnu, kršćansku nacionalističku Mađarsku pod njegovim vodstvom. Usput, kao da se ne nalazi na teritoriji Rumunjske, mađarski premijer voli polemički i neprijateljski obraćati se Rumunjskoj, na način kao da je Transilvanija još uvijek dio Mađarske, a on, Orban, gazda u kući.

Početak jednog „lijepog prijateljstva"?

Činilo se, međutim, da se ove godine dogodilo iznenađenje. Orban je po prvi put nakon mnogo godina prije govora u Baille Tusnadu otputovao u Bukurešt i tamo se sastao s aktualnim rumunjskim premijerom Marcelom Ciolacuom. Njegova Socijaldemokratska stranka (PSD) ideološki je vrlo bliska Orbanovom desnom nacionalističkom Fideszu. Tijekom privatnog ručka, Ciolacu i Orban predstavili su golemi projekt brze željezničke veze između Budimpešte i Bukurešta, dok je mađarski premijer također lobirao za rumunjska ulaganja u svoju zemlju. Orban je tada na Facebooku o susretu napisao: “Ovo je početak jednog lijepog prijateljstva”.

No svatko tko je očekivao da će mađarski premijer sada zauzeti malo umjerenije pozicije u Baille Tusnadu, bilo prema Rumunjskoj ili čak prema Europi, doživio je razočaranje. Orbanov govor bio je sarkastična, na trenutke žestoka polemika protiv Zapada, SAD-a i EU-a. Takozvane zapadne vrijednosti su za Orbana  "migracije, LGBTQ i rat". SAD je izgubio vodeću poziciju u svijetu u korist Kine, stoga je opasan i mogao bi gurnuti cijeli svijet u rat. EU želi realizirati projekt "razmjene stanovništva" migranata i nastoji potkopati tradicionalne kršćanske temelje Europe kroz "LGBTQ ideologiju".

„Prosvjetiteljstvo nije uspjelo"

Orban je veliki europski projekt prosvjetiteljstva proglasio propalim. "Prije više od 200 godina, ljevičarski internacionalistički i liberalni intelektualci i politički lideri mislili su da će odbacivanjem vjere i kršćanstva nastati idealna prosvijećena zajednica”, rekao je Orban. "Bila je to čista iluzija. Odbacivanjem kršćanstva zapravo smo postali hedonistički pogani."

Prema Orbanovim riječima, Mađarska je jedina zemlja u Europi koja je iz toga izvukla prave zaključke - jer ima jedini ustav u Europi koji nije fokusiran na "ja" nego na "mi". Nije uzalud novi mađarski ustav proglašen na Uskrs 2011. godine - aluzija na praznik uskrsnuća i pobjede nad smrću.

"Transilvanija nije rumunjska"

I na kraju, Orban je uništio i ono malo "lijepog prijateljstva" s Rumunjskom, koje još nije pravo ni započelo. Ismijao je svog kolegu Ciolacua kao "20. rumunjskog premijera" otkako je preuzeo dužnost 2010. (što je, usput rečeno, pogrešno). I ismijao je diplomatsku notu koju je dobio od rumunjskog ministarstva vanjskih poslova u kojoj se od njega traži da ne govori o određenim stvarima "osjetljivim za Rumunjsku".

Između ostalog, citirao je Orban, ne bi smio govoriti o "nepostojećim rumunjskim administrativnim područjima" - aluzijom na zahtjeve za autonomijom Mađara u Tinutul Secuiestu. "Nikad nismo tvrdili da su Transilvanija i Tinutul Secuiest rumunjske teritorijalne jedinice", polemizirao je Orban. Bio je to dio govora koji je dobio najduži pljesak.

Sve u svemu, mađarski premijer u svom govoru nije iznio niti jednu bitno novu ideju niti nešto što već nije rekao u ovom ili onom obliku, nekad otvoreno, nekad u tajnosti. Međutim, ono što je novo i vrijedno pažnje u vezi s ovogodišnjim govorom u Bailla Tusnadu je dubina njegovog antiamerikanizma i njegovog prijezira prema Europi, kao i glorificiranje Kine uz demonstrativnu popustljivost prema Rusiji. Novost je i sve veća svojevoljnost kojom Orban izvrće činjenice, primjerice kada govori o prosvjetiteljstvu ili optužuje "Zapad" da je rat nešto što se njeguje kao vrijednost.

Nostalgija za „Velikom Mađarskom"

I kao poklonik „Velike Mađarske" Orban već godinama izaziva sablazan u inozemstvu pa tako i u Hrvatskoj.  U njegovoj radnoj sobi, primjerice, visi povijesna karta „Velike Mađarske" koja obuhvaća kako Transilvaniju tako i dijelove Hrvatske. Ono što je novo jest da on otvoreno postavlja pitanje pripadaju li Transilvanija i Tinutul Secuiest Rumunjskoj, čak i ako izabere formalno točnu tvrdnju da to nisu rumunjska administrativna područja nego se službeno radi o tome da Rumunjska ima 41 županiju. Dakle radi se o poigravanju pojmovima.

Nejasno je kakve će diplomatske posljedice imati Orbanov govor. Jedino je češki premijer Petr Fiala oštro kritizirao Orbana nakon što je rekao da je Češka "pala" pred Bruxellesom. Zasad nije bilo službenih izjava o Orbanovom govoru u Rumunjskoj, a ni u Bruxellesu ili Washingtonu. Čini se da je to također znak koliko je Mađarska postala međunarodno izolirana. Sam Orban ne želi ostaviti nikakvu sumnju u to gdje se nalazi i što od njega treba očekivati. U svom je govoru rekao: "Nemamo drugog izbora. Čak i ako volimo Europu, čak i ako je naša još uvijek se moramo boriti."

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu