Preko 500 policajaca i više od tisuću predstavnika civilnog sektora sudjelovat će u svečanom mimohodu, iako 27. godišnjicu RS dočekuje u iščekivanju apelacije na Zakon o Danu RS. Njega je Narodna skupština RS-a usvojila nakon odluke Ustavnog suda BiH, koji je 9. siječnja proglasio diskriminirajućim za druga dva konstitutivna naroda (Hrvate i Bošnjake).

 Svi za interese RS-a?

„Ove godine proslavljamo dan rođenja RS-a u miru, u stabilnoj Republici, u Republici koja se kreće sigurnim korakom, koja mora razvijati političku stabilnost. Očekujem i da se okupimo svi oko onog što su interesi RS-a, da radeći ono što su interesi RS-a ne vodimo računa o tome kojoj političkoj stranci pripadamo, već da smo svi u okviru jedne stranke koja se zove Republika Srpska“, rekla je predsjednica RS-a Željka Cvijanović navodeći da je obveza svih da se ne zaborave svi oni životi koji su dani za njeno stvaranje.

Ne slažu se svi s ovakvim stavovima u RS-u, ali ni u BiH. Potpredsjednik RS-a Ramiz Salkić kaže da nastavak obilježavanja 9. siječnja kao dana  RS-a predstavlja negiranje odluke Ustavnog suda BiH, koji je izričito zabranio obilježavanje tog datuma kao dana Republike Srpske.

„To predstavlja i negiranje stava Venecijanske komisije koja je priopćila da taj datum nije primjeren da se obilježava kao dan entiteta, odnosno da nastavak obilježavanja tog datuma može dovesti do diskriminacije. Činjenica da je Narodna skupština RS-a pokušala formalno ispoštovati odluku Ustavnog suda BiH, te donijela zakon da se deveti siječnja obilježava kao Dan RS-a, ne predstavlja implementaciju te odluke, već izigravanje i ismijavanje suštine te odluke, ali i nepoštivanje Ustavnog suda BiH“, kaže Salkić.

Geneza

Tadašnji bošnjački član Predsjedništva BiH, Bakir Izetbegović podnio je apelaciju Ustavnom sudu BiH još 2012. godine u kojoj se navodi da je 9. siječnja dan kada je „Skupština srpskog naroda u BiH" usvojila Deklaraciju o proglašenju  Republike srpskog naroda BiH na područjima srpskih autonomnih regija i oblasti. Primjedba se odnosila i na povezanost ovog dana s obilježavanjem vjerskog praznika Svetog Stefana. Tri godine kasnije, Ustavni sud je donio odluku kojom se 9. siječnja proglašava neustavnim, ali s aspekta datuma, a ne proslave Dana RS-a.

Revoltirane ovakvom odlukom vlasti u RS-a organiziraju referendum 2016. godine na kojem se građani većinski izjašnjavaju da se 9. siječnja obilježava kao Dan RS-a.

„RS jest država srpskog naroda, ali ona je isto tako široka i velika da prihvati sve druge koji ovdje žele da žive u miru s nama i da grade svoj život kako njima odgovara, ali i poštuju naše institucije i naše vrijednosti", rekao je tada predsjednik RS-a Milorad Dodik.

Rezultate referenduma poništio je Ustavni sud BiH. Međutim, nakon toga, Narodna skupština donosi Zakon o Danu RS-a, izdvojivši ga iz Zakona o praznicima. Glasanju nisu prisustvovali predstavnici Koalicije Domovina, koji su kroz Kub Bošnjaka u Vijeću naroda uputili apelaciju Ustavnom sudu i na ovaj zakon.

„Smatramo da je neprihvatljivo da se nastavi jednostrano obilježavati 9. siječnja  kao Dan RS-a, imajući u vidu presudu Ustavnog suda. Ukoliko se nastavi s obilježavanjem, čini se sasvim logičnim i normalnim da se ovaj dan počne obilježavati kao dan sjećanja na sve žrtve zločina počinjenih na prostoru RS-a“, rekao je tada potpredsjednik RS-a Ramiz Salkić.

Apelacija u postupku

Dan RS-a obilježava se kao sekularni, a ne kao vjerski praznik, bio je dio odgovora vlasti RS-a Ustavnom sudu BiH na tadašnju apelaciju, koja je još u postupku. Sve dok Ustavni sud ili neka druga instanca ne odluči drugačije, Zakon o Danu RS-a, u kojem se on obilježava 9. siječnja je na snazi, bez obzira da li se netko slagao s tim ili ne u ovom trenutku.

Da li se to sviđa međunarodnim predstavnicima u BiH, nije do kraja jasno. Odgovori koje daju su uvijeni i upakirani kao i posljednjih desetak godina, bez jasne poruke. Deklarativna ocjena i ovoga puta iz Ureda visokog predstavnika:

„Ustavni sud BiH odlučivao je o usklađenosti 9. siječnja kao Dana RS-a s Ustavom BiH i utvrdio da je obilježavanje tog dana neustavno. Želimo naglasiti naš ranije izrečeni stav da OHR nije protiv toga da RS ima svoj dan, ali to se mora urediti u skladu s ustavnim okvirom BiH. Također, pozivamo sve političare da pokažu odgovornost i da se suzdrže od negativne retorike i djelovanja“, rečeno je DW-u u OHR-u.

I tako je preko 20 godina suzdržavanja od negativne retorike i djelovanja dovelo samo do daljnjeg neslaganja, do dubljeg jaza između naroda u BiH. Ovoga puta to je bio 9. siječnja oko koga se vode polemike, sutra će to biti neki drugi datum ili događaj na „drugoj ili trećoj“ strani koji će i dalje imati negativne konotacije, a sve zbog toga jer se, ili ne provode odluke ili se provode na pogrešan način ili se provode pa i provedene ne odgovaraju svima. Iako ne treba gajiti iluziju da će ikada svima odgovarati.

Nikada neće svi biti zadovoljni

„Duže od 20 godina BiH živi u vrtlogu negodovanja, osporavanja, konfrontacija i na tome opstaju etnonacionalne politike. To je hrana etnonacionalistima koji se kriju iza paravana patriotizma i nepoštovanja prava pojedinaca građana, a u temelju jesu paradoksi: svi se zaklinju u poštovanje zakona i ustava i pri tome je najnormalnije da se odluke Ustavnog suda ne provode“, kaže analitičarka Tanja Topić navodeći da je međunarodna zajednica oličena u OHR-u zapravo sastavni dio pravno-političkog sistema u zemlji.

„Sve reforme i procese prepustio je domaćim snagama, koje su za suverenitet zemlje deklarativno i većim dijelom za gašenje OHR-a, a pri tome stalno napadaju unutrašnji suverenitet države. Zaklinju se u pravnu državu i europski put zemlje, a kao plemenske poglavice vladaju svojim etnoplemenima. Politički život je ovdje sveden na beskonačno okretanje pokvarene gramofonske ploče, oko istih događaja iz godine u godinu isto se reagira, kao da je život stao, a mi kao pojedinci a i društvo nismo iskoračili iz prošlog vijeka. I što je najgore tako će potrajati", zaključuje Topić.

Najavljena je i dodjela ordena srbijanskoj premijerki Ani Branbić i ta relacija, ako se izuzmu sporadične političke trzavice na relaciji Beograd-Banjaluka, još jedino funkcionira. Brnabićki, koja je u intervjuu za DW izjavila da u Srebrenici nije počinjen genocid već zločin, bit će uručen Orden Republike Srpske na lenti.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android