Zašto se raspravlja o isporukama oružja Ukrajini?

Ukrajinska vojska je u defanzivi. Nakon sklapanja sporazuma u Minsku kojim je dogovoreno primirje, separatisti su osvojili na stotine četvornih kilometara teritorija. Između ostalog, osvojili su i zračnu luku u Donjecku. U strateški važnom mjestu Debalcevu separatisti su okružili tisuće ukrajinskih vojnika. U tom gradiću se nalazi željeznički čvor koji povezuje pobunjeničke centre Donjeck i Lugansk. Težak položaj ukrajinskih snaga potaknuo je Zapad na razmišljanje o jačanju ukrajinske vojske.

Zašto je ukrajinska vojska slaba?

Jedan od razloga je struktura ove vojske. Stefan Meister, stručnjak za Ukrajinu iz Njemačkog društva za vanjsku politiku (DGAP) ovako opisuje problem: „Vojska je slaba institucija – kao i sve institucije u Ukrajini.“ Vojska nema dovoljno financijskih sredstava i nije modernizirana desetljećima. Vojnici imaju lošu obuku. Uz to postoji problem motivacije, jer vojnici osjećaju inferiornost, a i loše su plaćeni. Ovi problemi su posebno izraženi kod novih regruta koji su u vojsci na temelju opće mobilizacije.

Međutim, ni časnici nisu dorasli zadaćama, vjeruje Kiril Savin, direktor kijevskog ureda Zaklade Heinrich Böll. On konstatira: „Nema dovoljno iskusnih časnika koji poznaju ovaj novi način ratovanja, koji bi mislili dinamično, umjesto da planiraju statično kao u prošlom stoljeću.“ Posljedica je „kaos u menadžmentu“, zapovjedni lanac funkcionira samo uvjetno.

Što je sa naoružanjem?

Oprema i naoružanje su uglavnom zastarjeli, veliki dio potječe iz vremena Sovjetskog saveza koji se raspao 1991. „Uopće ne postoji moderno oružje“, kaže Kiril Savin. Ukrajina trenutno ulaže mnogo novca u modernizaciju tenkova, za tako nešto dugo nije bilo sredstava. Raketni sustavi su dijelom iz sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Prema izvještajima s bojišta, 70 posto protuoklopnog oružja je zakazalo. Komunikacija se obavlja mobilnim telefonima i starim uređajima koje separatisti lako prisluškuju.

Separatisti navodno raspolažu daleko modernijom vojnom opremom. Zapad je uvjeren da im Rusija pomaže. A Moskva je svoju vojsku od 2008. sustavno modernizirala, kaže Stefan Meister i dodaje: „Ovdje su se vojno sukobila dva potpuno različita svijeta.“ To mišljenje ne dijele svi stručnjaci. Siemon Wezeman sa štokholmskog Instituta za mirovna istraživanja (SIPRI) smatra da je ukrajinska vojska nadmoćna jer posjeduje zračne snage, bolje je opremljena i raspolaže s više teškog naoružanja. U arsenalu separatista nema „ničega što ne bi imala i ukrajinska strana“.

Što je potrebno ukrajinskoj vojsci?

Ukrajinski predsjednik Petro Porošenko zahtijeva od članica Sjevernoatlantskog saveza (NATO) „moderno naoružanje za zaštitu i obranu od agresora“. Što je pri tome točno mislio, nije poznato. Javno se za sada govori samo o opremi koja „nije smrtonosna“. Međutim, ta oprema se već službeno isporučuje. Ukrajina je od Sjedinjenih Američkih Država dobila zaštitna odijela, oklopna vozila, uređaje za noćno izviđanje kao i radare. Ukrajinski ministar vanjskih poslova Pavel Klimkin naglašava da su Ukrajini potrebni visoko razvijeni proizvodi za „moderno ratovanje“. On je tom prilikom naveo uređaje za radio vezu koji se ne mogu prisluškivati, uređaje za ometanje protivničke komunikacije, izviđačke bespilotne letjelice, radare za lokalizaciju neprijateljske artiljerije.

Prema izvještaju američkog trusta mozgova Atlantic Council koji se zalaže za isporuku oružja i vojne opreme Ukrajini, potrebno je, osim navedenog, isporučiti i medicinsku opremu, kao i dodatna oklopna vozila. Osim toga, u izvještaju se američkoj Vladi preporučuje da isporuči „defanzivno oružje“, posebno lako protuoklopno oružje, jer je prema navodima u ovom izvještaju Rusija u istočnu Ukrajinu poslala brojne tenkove i oklopna vozila. Stefan Meister smatra da su potrebe ukrajinske vojske daleko veće: „Nedostaje gotovo sve u svim dijelovima oružanih sustava.“

Tko zagovara isporuku?

U Sjedinjenim Američkim Državama su u javnosti sve glasniji oni koji zagovaraju isporuku oružja Kijevu. Utjecajni senator John McCain najpoznatiji je među njima. Još nije jasno kako će Vlada odlučiti. Zamjenik predsjednika Joe Biden izjasnio se protiv isporuke američkog oružja, dok je budući ministar obrane Ashton Carter rekao da „teži stajalištu“ da se Ukrajini isporuči oružje. Američki predsjednik Obama je još uvijek suzdržan, označavajući isporuku oružja kao „jednu opciju“. I u Europi stajalište njemačke kancelarke Angele Merkel, koja je izričito protiv isporuke oružja, ni izdaleka ne slijede svi. Recimo, Litva i Poljska ne isključuju isporuke oružja.

Hoće li isporuke oružja promijeniti odnos snaga?

Unatoč glasnim najavama ukrajinskog predsjednika Porošenka da će vojnim sredstvima vratiti Donbas, najveći broj analitičara smatra da Ukrajina ne može steći vojnu premoć. Čak je i ukrajinski ministar Klimkin rekao: „Ne možemo pobijediti u ratu protiv Rusije, radi se o tome da ne pretrpimo poraz.“ Čak i u izvještaju američkog trusta mozgova stoji da treba pojačati preventivno zastrašivanje u Ukrajini kako bi se „ za Rusiju povećali rizik i troškovi nove ofanzive“. Stefan Meister iz Njemačkog društva za vanjsku politiku zaključuje: „U ovom ratu se ne može pobijediti, rat se samo može produžiti.“