Kako uvijek sve počinje od jedne ideje i jednog čovjeka, u ovom slučaju to je bio tadašnji dekan Medicinskog fakulteta u Osijeku prof.dr.sc. Jure Mirat koji je uočio priliku tamo gdje ju drugi nisu vidjeli. Cijela priča počela je još prije četiri godine kada su se s osječkog Medicinskog fakulteta javili u Ministarstvo znanosti i obrazovanja i u Europski socijalni fond gdje su ishodili sredstva za organiziranje pripremnih radnji za ovaj studij. „Kao voditelj projekta za osnivanje studija medicine na njemačkom jeziku i kao dekan u partnerstvu s Filozofskim fakultetom, njihovim odjelom za germanistiku, započeli smo s edukacijom profesora. Sedamdesetak naših profesora i asistenata počeo je usavršavati njemački jezik i tako smo počeli stvarati bazu za pokretanje studija“, objašnjava prof. Mirat.

Sada su neki već dosegli razinu C1 i C2 njemačkog jezika koja je zadovoljavajuća za održavanje nastave. Postoji i određeni broj profesora koji su radili u Njemačkoj niz godina i stekli svoje titule u toj zemlji. U međuvremenu su se vratili u Hrvatsku i kao takvi postali odličan temelj za pokretanje ovog studija.

Kako kaže prof. Mirat, na početku je bilo i dosta skepse i opreza, ali uz podršku rektora i Sveučilišta projekt je zaživio i ove jeseni predavanja su počela.

Visoki kriteriji za upis

Studij je zamišljen u suradnji s AMEOS-om, koji je jedna od najvećih grupacija klinika na njemačkom govornom području. Predviđeno je da studenti odrade prvih pet semestara u Osijeku, a potom šest semestara kliničkih predmeta u AMEOS-ovim klinikama, smještenima između Hannovera i Leipziga, te će se za zadnji - završni semestar, opet vratiti u Osijek. Procedura akreditiranja je bila je dugotrajna i trajala dvije godine, a nakon svega, dogodila se korona zbog koje je prošle godine odgođen početak studija.

„U Hrvatskoj već postoje medicinski fakulteti na engleskom jeziku u Zagrebu, Splitu i Rijeci, ali kad smo analizom shvatili da je primjerice u Splitu i Rijeci oko 80 posto studenata iz Njemačke - logičan korak je bilo otvaranje studija medicine na njemačkom jeziku. Internacionalizacijom s ovim studijem podiže se i razina međunarodne prepoznatljivosti Medicinskog fakulteta, ali i Sveučilišta“, kaže prof. Mirat. On napominje kako se nastava odvija po programu koji je sasvim kompatibilan sa svim europskim standardima i kao takav akreditiran. Studenti koji završe ovaj studij bit će u potpunosti spremni za tržište rada na njemačkom govornom području.

S obzirom da se u Njemačkoj svake godine prijavi oko 60.000 studenata za studij medicine na kojem ima samo 12.000 mjesta, jasno je da fakultet ima široku bazu zainteresiranih kandidata za osječki studij. No, ni upis na osječki fakultet nije bez kriterija. Svi studenti su morali proći prijemni postupak na kojem su se prije svega tražili visoka razina postignutog uspjeha u srednjoj školi, uspješno položen test i visoka motiviranost na usmenom dijelu prijemnog ispita. Dosta prijavljenih nije primljeno. Na prvu godinu su upisana 52 studenta koji su zadovoljili tražene kriterije.

To nije “fakultet za dijasporu”

Studenti su odmah organizirani uz pomoć studentske udruge CroMSIC (Croatian Medical Students’ International Committee) kako bi se uključili u socijalni život na Sveučilištu i dobili sve potrebne informacije te da bi im se olakšalo da premoste jezičnu barijeru. Organiziran je i izlet u Vukovar, posjet vukovarskoj Ratnoj bolnici i Muzeju vučedolske kulture.

„Bilo je prekrasno vidjeti njemačke studente kako zajedno s našim studentima hodaju hodnikom fakulteta, osjetiti jedan novi duh vremena i novog doba. Svi oni govore jako dobro i engleski jezik pa se sporazumijevaju bez problema“, kaže prof. Mirat, očito zadovoljan početkom.

Od 52 upisana studenta samo par njih su hrvatskog porijekla, ali neki od njih ne govore hrvatski jezik. Onih dvoje – troje koji razumiju i govore hrvatski dobrodošla su pomoć ostalima da se snađu u prvim danima u nepoznatoj zemlji i drugačijoj kulturi. No, nikada nije ni bila namjera otvaranje “fakulteta za dijasporu“, već se željelo osnovati znanstvenu instituciju koja će biti konkurentna na njemačkom govornom području.

“Želimo stvoriti ugodnu atmosferu”

Dvoje od tih studenata su Martin Pejić i Franciska Ćurčić. Oni su odrasli u Njemačkoj, razmišljaju na njemačkom i produkt su njemačkog obrazovnog sustava, ali i govore vrlo dobar hrvatski. 

Franciska Ćurčić, porijeklom Mostarka, već je završila teologiju u Njemačkoj, ali odlučila se nastaviti školovanje za liječnicu. Za vrijeme prakse u bolnici, koju je odrađivala u sklopu studija teologije, razvila je empatiju prema pacijentima i medicina joj je bila logičan korak. “Budući da je nemoguće upisati medicinu u Njemačkoj kada već završite jedan fakultet, odlučila sam se za studij u Osijeku”, kaže Franciska.

Martin Pejić je pak započeo školovanje za fizioterapeuta, ali želja mu je bila medicina.  “Za sada smo imali samo dva profesora koji su držali predavanja i oni sasvim dobro govore njemački. Jedan je profesor specijalizaciju završio u Njemačkoj, podsjeća me na mog oca koji je prije 30 godina u Njemačku došao iz Brčkog”, kaže Martin kroz smijeh.

A Marta Bolješić, hrvatska studentica medicine, u okviru CroMSIC-a je angažirana na pomoći njemačkim studentima. “Pokušavamo im pomoći koliko možemo. Ne možemo im pomoći knjigama i literaturom jer oni uče na njemačkom, ali se angažiramo oko praktičnih svakodnevnih pitanja. Želimo stvoriti atmosferu u kojoj se ugodno osjećaju”, kaže Marta.

Sve teče glatko

Devetnaestogodišnji Jonas Hohenfors iz Bayreutha upisao je fakultet u Osijeku jer mu je san da postane liječnik. Kako sam kaže, konkurencija za prijam na medicinu u Njemačkoj je vrlo velika, pa je osječki fakultet upravo ono što je tražio. Iako su predavanja tek počela, ocjenjuje da je razina poznavanja njemačkog jezika kod profesora vrlo visoka.

“Jasno nam je da je profesorima teže nego nama jer im njemački nije materinji jezik, ali za sada nemamo nesporazuma u komunikaciji”, kaže Jonas. I hvali organizaciju studija, ali priznaje da je i sve ostalo teklo glatko – od nalaženja smještaja do rješavanja statusa stranog studenta. “Ostali studenti medicine su se zaista potrudili da osjetimo dobrodošlicu. Prvi tjedan smo imali i mali parti, pokazali su nam grad i gdje se što nalazi”, kaže Jonas.

Robert Wirtz je dvadesetogodišnjak koji ima nekog iskustva jer je već radio kao bolničar, što mu je i probudilo želju da upiše medicinski fakultet. Ovo mu je velika promjena jer dolazi iz Kölna u deset puta manji grad. 

Što se tiče kulturoloških razlika, kažu da se još navikavaju na činjenicu da su trgovine otvorene nedjeljom. Kuhinja ima se sviđa, ali su iznenađeni koliko se prehrana temelji na mesu. Što nije ni čudo obzirom da se nalaze u srcu Slavonije gdje se koncept ne jedenja mesa još uvijek smatra zagonetnom pojavom.

Prilika za upoznavanje Osijeka i Hrvatske

Semestar košta 8.000 eura, ali obzirom na primanja liječnika u Njemačkoj, na to gledaju kao na investiciju. „Ipak se nalazimo u stranoj zemlji i studiramo na materinjem jeziku, ali to je i dobar motiv za ustrajati i potruditi se prilikom učenja“, kaže Jonas.

Jonas i Robert ne skrivaju zadovoljstvo što je AMEOS partner u programu jer će donijeti jednu dodanu vrijednost i „know-how".  "I nama će lakše biti odraditi kliničke predmete i raditi sa pacijentima u njemačkom okruženju”, kažu. 

Prvih 52 njemačkih studenata tek su početak, iduće godine se upisuje druga generacija. A za šest godina u Osijeku će živjeti oko 350 njemačkih studenata, mnogi od njih će se vraćati u Osijek, neki možda postanu i profesori na tom studiju jednog dana.

Generacije njemačkih studenata u Osijeku imat će priliku upoznati kulturu i način života jedne male nacije s kojom će zasigurno ostati povezani cijeli život jer tri godine je dugi period života. Već postoji mogućnosti da kao izborni predmet biraju između engleskog, latinskog i hrvatskog jezika, pa će neki od njih savladati i jezik. Stvorit će se prijateljstva od kojih će neka trajati cijeli život, a tko zna, možda se rasplamsaju i neke ljubavi... 

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu