Sastanak više od 40 predsjednika država i vlada zemalja Sredozemlja i Europske unije otvorio je francuski ministar vanjskih poslova Bernard Kouchner, a odmah nakon njega govorio je hrvatski šef diplomacije Gordan Jandroković: “Hrvatska je od danas punopravna članica Barcelonskog procesa Unije za Mediteran i vrlo smo zadovoljni zbog toga jer nam to daje priliku da afirmiramo Mediteransku dimenziju Hrvatske. To je ona dimenzija koja do sada možda nije dobila punu priliku, jer uglavnom smo se predstavljali kao srednjoeuropska zemlja vezana uz prostor jugoistoka Europe, ali Hratska je sasvim sigurno i mediteranska zemlja”, naglasio je Jandroković dodajući kako je Hrvatska zainteresirana za mediteranski prostor. “Ovo je prostor koji još uvijek nije blizu miru, ali Hrvatska će sa svoje strane dati puni doprinos kako bi taj dio postao prostor napretka stabilnosti i mira”, poručio je hrvatski ministar vanjskih poslova. EU i prostor Sredozemlja broji zajedno gotovo 800 milijuna stanovnika i pokriva države na tri kontinenta. Hrvatski je interes u gospodarskoj suradnji, infrastrukturi, ekologiji, prije svega u zaštiti Jadrana kroz suradnju s mediteranskim partnerima.

Bliski istok jedna od tema

Na sastanku na vrhu dominirale su još neke teme: “Bliski istok je dio prostora i ova tema dominira i ovim sastankom. Hrvatska je izrazila da će i ovaj sastanak ostvariti pomak koji će pridonijeti miru”, rekao je Jandroković. On se na rubu sastanka neformalno susreo sa čitavim nizom kolega iz europskih zemalja. Hrvatski ministar je obavijestio da je dobio podršku iz mnogih zemalja članica koji se, kako je rekao, svi nadaju da će Europa naći model kako osigurati reformu institucija i time prijam Hrvatske. “Svi se nadaju da će Lisabonski sporazum biti ratificiran u svim zemljama članicama”, zaključio je Jandroković. On se na rubu sastanka u Parizu susreo s ministrima iz Češke, Irske, Slovenije, Austrije, Bosne i Hercegovine, te Albanije.

Kouchner: Unija za Mediteran „ostvarenje velikog sna“

Šef francuske diplomacije Kouchner je izjavio da «Hrvatska ni u kojem pogledu nije sporna te da njezino članstvo u Mediteranskoj uniji nema izravne veze sa članstvom u EU-u, ali sigurno Pariz može pomoći Zagrebu, a Francuska koja predsjedava Unijom u tome može pomoći Hrvatskoj» , naglasio je francuski šef diplomacije.

Sudbinska zajednica Sredozemlje?

U Parizu je nastala možda sudbinska zajednica zemalja članica i svih zemalja koje imaju izlaz na Mediteran. Po prvi put u jednoj regionalnoj zajednici nalaze se ne samo zemlje Unije i sjeverne Afrike već i zemlje koje su čitav niz godina ratovale ili imale zategnute odnose poput Alžira i Maroka, te Izraela i arapskih država. Libija i Sirija s u Parizu najavile otvaranje svojih veleposlanstava u Damasku i Bejrutu. „Ovdje je sve u igri: rat ili mir! Možemo od Sredozemnog mora napraviti najčišće more na svijetu. Ili ga možemo žrtvovati“, poručio je Sarkozy.

Filozofija Unije za Mediteran

O filozofiji sastanka na vrhu francuski je predsjednik poručio: “Vrlo je složeno ali i vrlo korisno pružiti ruku i svladati podjele i nesporazume. Ono što mi Europljani imamo možemo zahvaliti posebnoj generaciji koja ne čuva prošlost već budućnost, koja pruža ruku i prihvaća pomirenje”, istaknuo je Sarkozy. On je podsjetio što je Francuska učinila s Njemačkom i dodao kako je “vrlo sretan što je i njemačka kancelarka Angela Merkel zajedno s Francuskom podržala ideju Unije za Mediteran. Francuski predsjednik je poručio da bi na temelju njemačko-francuskog iskustva narodi Bliskog i srednjeg istoka mogli također prihvatiti ruku pomirenja i shvatiti da je sada vrijeme pomirenja, a Francuska može u tome pružiti svoju pomoć, sredstva pa i svoju vojsku u svrhu mira. Sarkozy je posebno naglasio povjerenje kao jedan od uvjeta uspjeha Mediteranske unije.

Regionalni projekti

Mediteranska unija se temelji na suradnji Europske unije sa svojim susjedima. Cilj suradnje je mir, demokracija i blagostanje u regiji. Za gospodarsku, političku i kulturnu suradnju EU je od 1995. godine izdvojio više od 16 milijardi eura. Planirani su daljnji regionalni projekti poput čišćenja Sredozemlja, nove cestovne prometnice u sjevernoj Africi i daljnje jačanje korištenja solarne eneregije.

Mediteransku uniju vodit će po jedan državnik iz obje regije EU-a i sjeverne Afrike , a kruna bi bio sastanak na vrhu koji bi se održavao svake dvije godine. Za sada planirana sjedišta su Barcelona i Malta, dok se iz Afrike kandidiraju Maroko i Tunis.

U prvoj polovici godine postojanja Unije za Mediteran predsjedavat će Francuska i Egipat. U studenom ove godine na sastanku u Marseilleu riješit će se još sva preostala tehnička pitanja, prije svega o sjedištu glavnog tajništva Unije za Mediteran.