U jedan budistički hram u Bangkoku skoro svake sekunde ulaze grupe turista. Na brzinu vade svoje mobilne telefone, naprave selfie ispred kipa Bude i odu brže nego što su došli. Fotografija će kasnije najvjerojatnije završiti na Facebooku, Instagramu ili u najmanju ruku u dopisivanju preko WhatsAppa pod naslovom:"vidi gdje sam bio".

Iste večeri u jednom restoranu: četiri mlade žene sjede za stolom, ali ne razgovaraju. Sve četiri gledaju u ekran mobilnog telefona istovremeno jedući ono što su naručile.

Dva događaja koji oslikavaju način našeg života u 2017. godini. Okolinu i ljude više ne doživljavamo putem naših čula ili kroz direktnu komunikaciju, nego putem društvenih mreža koje su nam u svakom trenutku dostupne preko naših mobilnih telefona. Više ne uživamo u trenucima na licu mjesta. Važnija nam je proizvodnja fotografija pomoću kojih ćemo se kasnije prisjetiti mjesta na kojim smo bili.

Švicarski poduzetnik i pisac Rolf Dobelli to ovako opisuje: „Težimo ka tome da više radimo na sakupljanju onoga čega ćemo se sjećati u budućnosti nego na uživanju u sadašnjosti". On upozorava: „Usprotivite se tome. Odlučite što vam je važnije: ispunjen život ili fotoalbum."

Naravno, to zvuči malo romantično. Ali, kada pioniri društvenih mreža predstave svoje analize, to zvuči mnogo brutalnije. 27-godišnja Eva Spiegel, osnivač Snapchata, platforme koja joj je donijela milijune dolara, o razvoju društvenih mreža piše: „Kombinacija društvenog i medijskog je donijela izuzetne poslovne rezultate, ali je u znatnoj mjeri narušila odnose prema prijateljima i medijima". Slično se izrazio i bivši predsjednik Facebooka Sean Parker.

Objavljivanje postova i lajkanje vas čini nesretnim

Korisnici Facebooka kroz objavljivanje postova i lajkanje nisu postali sretniji, pokazuju rezultati studije koju su proveli istraživači University of California i Yale Universitya. Čim se interakcija na Facebooku poveća za samo jedan posto, duhovno blagostanje se smanjuje od pet do osam posto. Znanstvenici smatraju da velika količina sadržaja na društvenim mrežama skreće pažnju s važnih stvari u „pravom životu".

Studija na neki način potvrđuje ranija istraživanja u toku kojih je zaključeno da Facebook potiče zavist. S obzirom da većina ljudi na Facebooku objavljuje samo pozitivne stvari, drugi postaju nezadovoljni vlastitim životom. Varljiva poruka glasi: izgleda da je drugima bolje.

Kako bi spriječili nesporazum, valja napomenuti i sljedeće: društvene mreže i nisu tako loše. One su odlično sredstvo za kontakt s prijateljima ili rodbinom. Posebno ako su oni udaljeni kilometrima. I ja rado koristim Facebook, Instagram i Twitter. Ponekad i prečesto. Pri tome ne smijemo zaboraviti naš život u analognoj sferi, jedan prelijepi svijet u kojem ne objavljujemo samo postove, lajkamo, čitamo i gledamo, nego još i razgovaramo, mirišemo, kušamo i osjećamo.

Da bi to iskusili, trebamo sebi priuštiti „digitalno isključenje" i mobilne telefone staviti u ladice. Posebno za vrijeme praznika. U to ime vam želim sretan i blažen Božić.