Europski sud je već osudio Francusku zbog prekoračenja razine dušičnog dioksida (NO2) u tamošnjim gradovima, sad je osuđena i Njemačka.

U obrazloženju se konstatira kako su od 2010. do 2016. godineu 26 gradova „sustavno i kontinuirano" premašene granice dozvoljene u Europskoj uniji. Tužbu protiv Njemačke je podiglo nadležno tijelo Europske komisije, ali sama presuda nije povezana s nekom kaznom ili sankcijom.

Zrak je postao bitno bolji

No presuda ipak daje mogućnosti Europskoj komisiji Njemačku prisiliti na nove obaveze, na primjer ograničiti promet dizel vozila u nekim općinama i gradovima. No već i zbog pandemije, ali i zato jer je ipaksve manje starih dizelaša na njemačkim cestama se kvaliteta zraka u njemačkim gradovima poboljšala.

Još 2016. su se u čak 90 njemačkih gradova ignorirale ponegdje čak drastično prekoračenje granica, ali po nalazima njemačkog Ministarstva za okoliš je već 2019. prekoračenje zabilježeno u još samo 25 gradova. U prošloj godini pandemije je ostalo još samo šest velegradova kao što su München ili Hamburg.

Europska komisija je uložila tužbu protiv Njemačke još 2018. i u to doba su vrijednosti dušičnog dioksida doista bile premašene u 26 njemačkih gradova. Utoliko se presuda Europskog suda mogla i očekivati, jer su vrijednosti bile premašene i u ukupnom iznosu i u trenucima najvećeg opterećenja zraka. EU propisuje granicu dušičnog dioksida od 40 mikrograma po kubičnom metru zraka, ali dopušta mogućnost povremenog prekoračenja u doba prometnih gužvi ili intenzivnog korištenja grijanja u domaćinstvima. Tako je i dozvoljeno opterećenje od 200 mikrograma tijekom jednog sata, ali takvi vrhunci ne smiju nastupiti češće nego 18 puta tijekom godine. Neki njemački gradovi su prekoračili obje ove propisane granice.

Opet ti dizelaši...

Europska komisija je nakon presude pozvala Berlin neka "učine sve" kako bi se pridržavale graničnih vrijednosti. Treba se poraditi na "svim izvorima" dušičnog dioksida, izjavila je glasnogovornica EK. On nastaje i u industrijskim postrojenjima i osobito u spalionicama otpada, ali i prilikom grijanja - osobito lož-uljem i ugljenom. No veliki uzročnik su i vozila sa starijim dizel-motorima: pravu eksploziju dušičnog dioksida uzrokuju brodovi koji koriste mazut i zapravo tek razmjerno nedavno je u pomorskom prometu brodovima u vodama EU zabranjeno korištenje tog (jeftinog) goriva.

No tu su i stariji dizel-automobili koji su već odavno trn u oku i njemačkoj organizaciji za zaštitu okoliša Deutsche Umwelthilfe. Ona je komentirala ovu presudu kako je to "glasna pljuska za lobiste dizela u njemačkoj vladi" i predsjednik organizacije Jürgen Resch traži hitne mjere. On pred očima ima potpunu zabranu automobilskog prometa u nekim njemačkim ulicama gdje kako bi se stvorile biciklističke staze, ali i prisilu nadograditi programe računala vozila koja su varkom pokazivale manje vrijednosti na trošak proizvođača.

Od dušičnog dioksida se teško diše

Plin dušični dioksid nadražuje oči i šteti sluznici u čitavom dišnom traktu, nalaz je njemačkog Ureda za zaštitu okoliša. Tako izazvane infekcije pojačavaju osjetljivost i na druge štetne tvari u zraku. On izaziva osjećaj nedostatka zraka, kašalj i nadraženje bronhija što se može pretvoriti u kronična oboljenja dišnog sustava. Tako nadražena sluznica povećava mogućnost i alergijskih reakcija. Trovanje dušičnim dioksidom je zato osobito opasno za osobe koje već boluju od bolesti respiratornog sustava, a utvrđena je i mogućnost veće smrtnosti.