Zajedničkom odlukom premijeri Hrvatske i Slovenije, Jadranka Kosor i Borut Pahor nakon konferencije dali su samo kratke izjave. Slovenski premijer Pahor je tako naglasio kako je važno da su za istim stolom sjedili predstavnici zemalja koje se još ne priznaju.

Ističući važnost konferencije na koju su bili pozvani svi i bili dobrodošli, hrvatska premijerka Kosor je izrazila nadu da ce biti više sudionika na idućoj konferenciji koja će se vjerojatno održati u Hrvatskoj.

"Novi most"

Kosor je naglasila kako će „novi most“ koji je danas (20.3.) izgrađen na Brdu kod Kranja biti „čvrsta, istinska i stavrna potpora euroatlanskom putu jugoistoka Europe“. Ona je na konferenciji uočila „mnogo toga što ide iznad simbolike, primjerice da su konferenciju organizirale članica EU-a, Slovenija i zemlja koja ce do kraja godine završiti pregovore za ulazak u EU i pocetkom 2011.potpisati pristupni ugovor, Hrvatska“. I Kosor i Pahor su naglasili kako su Vlade Slovenije i Hrvatske pokazale kako se djelotvorno mogu rješavati problemi. Od srpnja 2009. Zagreb i Ljubljana ponudili su svojevrstan model za zemlje regije. Hrvatska i Slovenija krenule su s pozicije neriješenih problema čitavih 18 godina i dogovorile se oko Arbitražnog sporazuma.

„Mostovi suradnje u regiji kao i svugdje mogu se graditi samo ako postoji dobra volja, ozračje uvažavanja, poštivanja i ozračje dijaloga“, naglasila je premijerka Kosor. Dok je za slovenskog premijera Pahora vrlo važno povjerenje, za hrvatsku predsjednicu Vlade Kosor bitna je hrabrost :„Kada je rijec o liderima potrebno je trunka više hrabrosti, a smatram da smo Pahor i ja pokazali trunku viška hrabrosti“. To je posebice, kako je dodala Kosor, naglašeno u odvajanju rješavanja bilateralnih pitanja od pristupnih pregovora. „Odvajanje rješavanja bilateralnih pitanja i problema od europskog puta i zajedničke europske ideje, to je bilo važno za sve koji smo sjedili za stolom“, Kosor. Kako su dalje izvjestili Kosor i Pahor na konferenciji se razgovaralo o gospodarskim pitanjima i ekonomskoj suradnji, te je zaključeno da rješavanje bilateralnih pitanja rješava i gradi most za gospodarsku suradnju koja je iznimno važna u kriznim vremenima.

Zajednička sjednica Vlada Hrvatske i BiH

Posebno priznanje slovenski premijer Pahor odao je predsjedniku Vijeća ministara BiH Nikoli Špiriću koji je sjedio za stolom za kojim se nalazio i predstavnik države koju BiH nije priznala. Špiric i Thaci su cak sjedili za stolom jedan do drugoga. Slovenski premijer Borut Pahor poručio je kako „sve zemlje trebaju jedna drugu, ali i da na putu u EU sve zemlje moraju priznati i uvažavati jedna drugu“, što je indirektna poruka i onima koji ovoga puta još nisu sudjelovali na regionalnoj konferenciji. No osim simboličkih trenutaka pripremljeni su i oblici konkretne daljnje suradnje, primjerice premijerka Kosor i predsjednik Špirić dogovorili su održavanje zajedničke sjednice vlade Hrvatske i BiH. U prošlosti Hrvatska je već održala takve sjednice vlade sa Slovenijom. Takvi sastanci su dobre prilike za rješavanje konkretnih pitanja i vode korak dalje u suradnji, naglašavaju lideri iz regije.

U zajedničkoj deklaraciji lideri regije na ovoj konferenciji pozdravljaju stupanje na snagu Lisabonskog sporazuma koja daje novo nadahnuce za proširenje. emlje regije su istaknule svoj angažman i odlučnost ispunjavanja svih uvjeta za Sporazum o suradnji i pridruživanju. Od EU-a se traži da zadrži proširenje visoko medu svojim prioritetima te da nastavi promovirati mehanizme regionalne suradnje i jacanje procesa integracije regije.

Intenziviranje suradnje

Čelnici su naglasili potrebu da se nastavi s dodjelom liberalizacije viznog režima na temelju postignutog te da oko tog pitanja od Europske komisije traže prikladne odluke. Za uzvrat se obvezuju da će nastaviti s reformama na području pravosuda i unutarnjih poslova. Države regije su potvrdile angažiranost oko promoviranja dobrosusjedskih odnosa kroz nastavak rada na projektima od zajedničkog interesa te da ce uložiti sve napore u rješavanju otvorenih bilateralnih pitanja u europskom duhu.

svi sudionici sastanka su odlučno naglasili potrebe nastavka održavanja sastanka u forumu pod nazivom „Proces iz Brda“. Zemlje su obećale da će međusobno dati potporu, razmijeniti iskustva tijekom porcesa integracije. Intenzivirat će i regionalnu suradnju kao snagu stabilnosti, ekonomskog razvoja i pomirenja na političkoj i praktičnoj razini. U tu svrhu posebno će se pospiješiti koordinirana regionalna aktivnost na područjima transporta i energetske infrastrukture koja je od velike važnosti za budući razvoj regije.

I na koncu pozdravljeno je održavanje sastanka na visokoj razini EU-zapadni Balkan u Sarajevu, predviđen za lipanj ove godine pod španjolskim Predsjedništvom EU-a. Svi lideri su izrazili želju sudjelovati na sastanku sa ciljem davanja novog impulsa ispunjavanju europske perspektive za regiju, obnovu zajedničkih obećanja i potvrde dubokog uvjerenja da se budućnost zapadnog Balkana nalazi u Europskoj uniji.

Autor: Alen Legović, Brdo kod Kranja

Odg. ur.: N. Kreizer